Svih 6 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.
Crobex indeks prošloga je tjedna skliznuo 0,38 posto, na 1.765 bodova, a Crobex10 0,25 posto, na 999 bodova.
Pritom je redovni promet iznosio 43,5 milijuna kuna, što je otprilike 18 milijuna manje nego tjedan dana ranije.
„Protekloga tjedna Crobexi su oslabili, drugi tjedan zaredom, dok je likvidnost bila skromnija u odnosu na zadnjih nekoliko tjedana; u prosjeku je dnevno iznosila 8,1 milijun kuna“, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.
Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, 6,1 milijun kuna, pri čemu joj je cijena porasla 1,47 posto, na 174,14 kuna. HT je u petak objavio da od ovoga tjedna počinje nuditi uslugu opskrbe električnom energijom privatnim i poslovnim korisnicima.
Među likvidnijim izdanjima, po dobitku se ističe dionica Dalekovoda s porastom cijene za 8,75 posto, na 29,2 kune, uz promet od 2,9 milijuna kuna.
Dionici Dalekovoda poticaj je dalo rješenje Visokog trgovačkog suda u Zagrebu da je uvažio žalbu Dalekovoda i ukinuo rješenje suca Trgovačkog suda Mislava Kolakušića o odbacivanju prijedloga predstečajne nagodbe za Dalekovod. Taj predmet sud je vratio na ponovni postupak koji će se provesti pred drugim sucem.
Najveći skok cijene, pak, prošloga je tjedna ostvarila dionica Lošinjske plovidbe, za čak 174 posto, na 111 kuna, uz promet od 2,6 milijuna kuna.
Znatno je skočila i cijena dionice Viadukta, za 32,3 posto, na 314,87 kuna, uz promet od 784.000 kuna, što je rezultat objave da je konzorcij ZAIC, čiji je član i Viadukt, potpisao ugovor o preuzimanju zagrebačke zračne luke te zatvorio financijsku konstrukciju za njezino proširenje.
Najveće su gubitnice, pak, bile dionice Diokija, s padom cijene za 11,17 posto, Varteksa za 11 posto, te Petrokemije za 9,3 posto.
„I danas bi u fokusu i investitora mogle biti vijesti o ulasku HT-a u segment opskrbe električnom energijom, te oko zagrebačke zračne luke i Viadukta. A kako nema novih poslovnih vijesti, trgovanje bi moglo biti oprezno“, ocjenjuje Špoljar.
A na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,4 posto, na 16.020 bodova, a S&P 500 indeks 0,04 posto, na 1.805 bodova.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE oslabio je 1,5 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,5, a pariški CAC 3,9 posto.
Nakon osam tjedana neprestanog rasta, na Wall Streetu su cijene dionica pale jer svi posljednji podaci ukazuju na jačanje najvećeg svjetskog gospodarstva, pa se ulagači plaše da bi američka središnja banka mogla smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo.
U studenome je u SAD-u broj zaposlenih porastao za 203.000, oko 20.000 više nego se očekivalo. Pritom je stopa nezaposlenosti pala sa 7,3 na 7 posto, najnižu razinu u pet godina.
„Nakon najdulje serije rasta indeksa u zadnjem desetljeću, na Wall Streetu su protekloga tjedna uslijedila dobitonone prodaje. Posljedica je to očekivanja investitora da bi Fed već sredinom prosinca mogao početi smanjivati monetarne poticaje američkom gospodarstvu zbog dobrih makroekonomskih pokazatelja, posebice s tržišta rada“, navodi Špoljar.
Kako dodaje, smjernice investitorima ovoga tjedna dat će novi makroekonomski pokazatelji.
„Očekuje se objava podataka o vanjskotrgovinskoj bilanci te industrijskoj proizvodnji u Njemačkoj, nove vijesti s američkog tržišta rada, kao i podaci o maloprodaji u SAD-u, a pratit će se objava i podataka o maloprodaji i industrijskoj proizvodnji u Kini“, zaključuje Špoljar.