"Hrvatska i Italija su važni partneri i naše vlade dobro surađuju... riješile su bolna pitanja iz prošlosti i sada se okreću zajedničkim interesima u EU i bilateralnim odnosima", kazao je Josipović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Napolitanom nakon njihova susreta u palači Kvirinal.
Podsjetio je da je Italija jedan od najvećih investitora u Hrvatsku, ali da bi Hrvatska trebala odlučnije ući na talijansko tržište, izrazivši nadu da će RH, s tim u svezi, "iskoristiti svoje članstvo u Uniji".
Napolitano je kazao da je "Italija prvi gospodarski partner Hrvatske i taj proces moramo nastaviti". Kazao je da su dvije zemlje puno napravile da se "premoste prijepori i zaliječe rane iz prošlosti" i sada se zbližuju u "vrijednostima europske i mediteranske kulture". Hrvatski predsjednik je također istaknuo Sredozemlje kao poveznicu dviju naroda iako, kako je kazao, povijest nam nije uvijek bila lagana, a nije zaboravio spomenuti i jugoistočno susjedstvo koje vidi kao "dio Europske unije".
Gospodarstvo i suradnja u zajedničkom okružju Sredozemlja i u okviru Europske unije bile su glavne teme razgovora Josipovića i Letta na radnom ručku. Hrvatski predsjednik i Letta su dotaknuli i temu globalne krize koja je snažno pogodila i Uniju, a optimizam koji postoji u Italiji vezano za razvoj gospodarske situacije u narednoj godini je nešto što bi Josipović volio vidjeti u Hrvatskoj.
Italija je prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U 2012. godini ukupna robna razmjena iznosila je 4,18 milijarde eura. Izvoz je iznosio 1,47 milijardi eura i bio je za 1 posto manji, a uvoz je iznosio 2,70 milijardu eura i bio je za 1 posto veći nego 2011. godine. Italija je jedna od najvažnijih zemalja za naš turizam, a talijanski državljani godinama su u vrhu stranih gostiju i zauzimaju treće mjesto po broju dolazaka i četvrto mjesto po broju noćenja.
Tijekom posjete Rimu predsjednik je posjetio Senat, gornji dom parlamenta, i u govoru pred vanjskopolitičkim odborom istaknuo da su "odnosi između Hrvatske i Italije među najboljima u jadransko-sredozemnoj regiji" jer su dva naroda "duhovno bliska".
Članove vanjskopolitičkog odbora podsjetio je i na težak put koji je Hrvatska prošla od osamostaljenja, od okupacije jedne trećine teritorija i rata za oslobođenje, nekoliko tranzicija - od rata do mira, političke tranzicije, gospodarske tranzicije, od planske do tržišne privrede, i kako se u tom procesu mijenjala da bi u konačnici postala ta 28. zvjezdica EU-a.
Dio govora je posvetio i reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, navodeći da su otvorene istrage i protiv bivših državnika.
"Hrvatska danas ima drugačiji pogled na korupciju", zaključio je predsjednik Josipović.
Govoreći o Europskoj uniji, Josipović je kazao da EU vidi kao "mehanizam za izlazak iz krize i kao mirovni proces". Kazao je i da EU ne treba biti samo zajednica naroda - Hrvata, Talijana, Francuza, Nijemaca - već narodi trebaju njegovati i taj "zajednički europski identitet" i imati osjećaj da su i Europljani. Po njegovim riječima, "budućnost EU-a je u više Europe, a ne manje Europe", a opetovano se založio za daljnje proširenje Unije.
Hrvatskog predsjednika je uoči govora pred vanjskopolitičkim odborom u palači Giustiniani primio predsjednik Senata Pietro Grasso, bivši sudac koji se proslavio procesima protiv mafije.
U razgovorima Josipovića sa svim talijanskim dužnosnicima nije se propustilo govoriti i o manjinama kao "mostovima" između dvije zemlje.
Šef hrvatske države je istaknuo da je u odnosima dviju zemalja kulturna suradnja izrazito važna jer je ona "generator pozitivnih promjena". Napolitano je izrazio zadovoljstvo načinom na koji Hrvatska tretira talijansku manjinu u Istri, njih oko 20.000, koja uživa sva prava po najvišim europskim standardima.
Zadnjeg dana boravka u Italiji Josipović je posjetio moliške Hrvate i izrazio divljenje kako su tijekom pet stoljeća sačuvali nacionalni identitet, jezik i običaje kao "poveznicu nas i vas s prošlošću, ali i budućnošću". Istaknuo je važnost "očuvanja prelijepog, starog hrvatskog jezika jer ga mi nemamo" te uvjerenje da će obje vlade prepoznati važnost "afirmacije tradicije Hrvata" i da će se omogućiti nastavak prosvjetne djelatnosti na hrvatskom jeziku.
Josipović je posjetio mjesta Kruč, Filić i Mundimitar u južnoj Italiji u kojima živi oko 2.000 moliških Hrvata.
Hrvatski predsjednik, kojeg je u Kruču dočekao i predsjednik regije Molise Paolo di Laura Frattura, drži da će jadransko-jonska regija imati veću ulogu u europskoj politici i da bi gospodarsko i prometno povezivanje toga područja moglo puno značiti za Molise i tamošnje Hrvate.
Italija svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, a ne i nacionalnih manjina, te posebnim aktima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.
Temeljem Ugovora između RH i Italije o pravima manjina iz 1996. Italija je izričito priznala, kao autohtonu, hrvatsku manjinu u regiji Molise. Hrvatski jezik nije u upotrebi u javnoj administraciji. Manjinski jezik zadržao se samo lokalno u toponimima mjesta i ulica.
Zbog iznimnog značenja nastave hrvatskog jezika za očuvanje jezičnog i nacionalnog identiteta moliških Hrvata, gradonačelnici Mundimitra, Kruča i Filiča godinama se zalažu za objedinjavanje hrvatske dopunske škole pod jedinstvenu administrativnu upravu. U očuvanju te tradicije posebno mjesto zauzima hrvatska nacionalna crkvena ustanova „Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima“, Sestre sljedbenice reda bl. Marije Petković, te Dom hrvatskih hodočasnika „Blaženi Ivan Merz“ (Domus Croata) u Rimu.
Posjet Josipovića Rimu prvi je državni posjet jednog hrvatskog predsjednika Italiji, a ovo je bio i peti po redu susret s Napolitanom, 88-godišnjem političkim veteranu koji uživa štovanje u domovini i inozemstvu.