Ministarstva tih osam država obvezala su se u idućih pet godina zajedno raditi na jačanju procesa planiranja u zaštiti prirode, kao i procjeni ekonomske vrijednosti svog prirodnog bogatstva te na uključivanju ciljeva zaštite prirode u planove za ekonomski razvoj za ribarstvo, šumarstvo, poljoprivredu, energiju, prostorno planiranje i međusektorsku suradnju. Jedan od ciljeva je i pronaći model za održivo financiranje zaštićenih područja u toj regiji, a to uključuje i planove za izgradnju održivog turizma.
Na usvajanju tog dokumenta zajednički su radili Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF, Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore i Međunarodna unija za zaštitu prirode UICN.
"Velika pobjeda za dinarski luk" nastavak je dogovora postignutog 2008. godine između šest država (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija), kojima su se u međuvremenu pridružili Kosovo i Makedonija. Od tada je ispunjeno više od 80 posto dogovora unutar svake države.
Na svečanosti, organiziranoj u okviru međunarodne konferencije o Parkovima dinarskog luka, Hrvatsku je predstavljao pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep. On je istaknuo kako se Hrvatska, kao najmlađa članica EU, u potpunosti obvezala slijediti ambiciozan europski put u području zaštite prirode te da svojim prirodnim bogatstvom, znanjem i iskustvom značajno pridonosi očuvanju bioraznolikosti na regionalnoj razini, razini EU, pa čak i svjetskoj razini.
"Nakon dugotrajnog procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, stekli smo važno iskustvo i nova znanja, koja smo spremni dalje prenijeti ostalim zemljama regije na njihovu putu ulaska u veliku EU obitelj", poručio je Strizrep.
Na skupu u Budvi sudjelovao je i povjerenik za okoliš Europske komisije Janez Potočnik, koji je istaknuo kako je "inicijativa za dinarski luk napravila u posljednjih osam godina veliki iskorak prema razvoju i implementaciji zajedničkih okolišnih politika".
Istaknuto je kako je usvajanje dokumenta službena potvrda da zemlje dinarskog luka rade na osnaživanju suradnje na području zaštite prirode i održivog razvoja. Osnivanje trilateralnih prekograničnih područja između Albanije, Crne Gore i Makedonije te Kosova, Albanije i Crne Gore, kao i prva morska zaštićena područja u Crnoj Gori, tek su neke od značajki navedenih na skupu.
Dinarski luk najbogatije je područje vodom na Sredozemlju te krije najveću europsku prašumu i zdrave populacije velikih zvijeri poput medvjeda, risa ili vuka. Regija se ponosi drugim najdubljim kanjonom na svijetu a dom je i za više od 5000 jedinstvenih vrsta.
"Regiju dinarskog luka krasi bogatstvo prirodnog kapitala i WWF ju je identificirao kao mjesto od globalne važnosti za biološku raznolikost", rekao je na skupu glavni ravnatelj WWF-a Jim Leape.