Ta je Konvencija međunarodni ugovor i sveobuhvatan pravni okvir koji će se primjenjivati na sve oblike nasilja nad ženama, uključujući i nasilje u obitelji. Usvojena je u travnju 2011., a stupa na snagu nakon deset ratifikacija.
Koordinatorica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle istaknula je da ona donosi revolucionarne promjene.
"Po prvi put su ministri Vijeća Europe donijeli Konvenciju koja govori o rodnom nasilju. Konvencija ima puno širu, jaču i intenzivniju primjenu u smislu zaštite ženskih ljudskih prava, prava njihove djece i pravo na život bez nasilja", dodala je.
"Ako Hrvatska potpiše, tj. ratificira ovu Konvenciju, tada će ženska ljudska prava, tj. život bez nasilja biti lakše realizirati", istaknula je Tolle, dodavši kako će se i zakoni morati mijenjati tj. poboljšavati.
Konačni prijedlog Obiteljskog zakona koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine ocijenila je diskriminirajućim za žene i njihova prava u puno dijelova, gotovo u svakom članku. Napomenula je kako će taj zakon, ratificira li se Konvencija, biti potpuno nemoguć jer će biti u direktnom sukobu s Konvencijom.
"Ovo današnje potpisivanje ima simboličan karakter. Građani poručuju Vladi što žele. Potpisi se tu ne broje", rekla je Tolle.
Istaknula je da nasilje nad ženama nije hrvatska specifičnost te da hrvatski muškarci nisu ništa više nasilni nego muškarci diljem zemaljske kugle.
"Ne moramo biti nasilni ako ne želimo, ali ako odustajemo od nasilja, tada za muškarca to znači odreći se jednog dijela beneficija koje mu je društvo dalo, a na to mnogi od njih nisu spremni", zaključila je Tolle.
Građani mogu podržati kampanju svojim potpisom ili tako da pošalju poruku na internet stranici Potpisujem.org.
Konvencija, kao se ističe na toj stranici, veliku pozornost posvećuje prevenciji i obavezuje države potpisnice na poduzimanje svih potrebnih koraka. Vlade moraju osigurati policijsku intervenciju za svaku prijavu nasilja, hitne mjere zaštite koje omogućavaju da nasilnik odmah napusti mjesto stanovanja, procjenu rizika od teških ozljeda i ponavljanja nasilja.
Također moraju osigurati mjere za sigurnost žrtve i svjedoka, olakšan pristup uslugama podrške za sve žrtve, podršku za djecu koja su svjedočila nasilju prema majkama, odgovarajuće i dostupne sigurne kuće, odgovarajuće i lako dostupne centre za žrtve seksualnog nasilja, besplatnu pravnu pomoć za sve žrtve nasilja.
Država je odgovorna za istragu svake prijave nasilja prema ženama i nasilja u obitelji, a to znači da policija i državna odvjetništva moraju odgovoriti na svaki poziv u pomoć, prikupiti dokaze i ispitati rizike od budućeg nasilja.
Žene i druge žrtve nasilja moći će se žaliti međunarodnim tijelima za zaštitu prava, u slučaju da njihova prava nisu poštivana.