Okrugli stol organiziran je danas na inicijativu Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Zdravke Bušić (HDZ).
Navodeći kako je Hrvatska nakon neuobičajeno dugih i mukotrpnih pregovora konačno 2013. ušla u EU, Bušić je rekla kako je sam ulazak, na žalost, obilježio sukob između hrvatske Vlade i Europske komisije vezan uz jednostranu izmjenu Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU i europski uhidbeni nalog. "Iako je sukob razriješen, razlozi koji su do njega doveli, kao i neizravne posljedice koje će iz njega proisteći, nisu do kraja obrazložene hrvatskoj javnosti", kazala je Bušić.
Iznoseći kratku kronologiju prijepora oko europskog uhidbenog naloga koji je sa Europskom komisijom imala Slovenija, urednica vanjske politike Nove TV Ivana Petrović rekla je da se hrvatski i slovenski slučaj ne mogu uspoređivati.
"Hrvatska i Slovenija su se samo u jednom trenutku nalazile u vrlo sličnom pravnom položaju. Slovenija je u vrijeme donošenja Okvirne odluke Vijeća EU o europskom uhidbenom nalogu u kolovozu 2002. godine već imala završene pregovore po svom pregovaračkom okviru koji nije pretpostavljao europski uhidbeni nalog, ali još nije bila punopravna članica", kazala je. Dodala je i da je Slovenija sve daljnje primjene radila u konzultacijama s Europskom komisijom, dok je Hrvatska, nekoliko dana prije ulaska u EU, izmjenama zakona derogirala svoj pristupni ugovor. Uz to, za razliku od Hrvatske, Slovenija nije u trenutku ulaska u EU na izvršenje dobila europski uhidbeni nalog za bivšeg agenta jugoslavenske tajne policije.
Petrović je navela i kako se u dijelu javnosti, medija i parlamentarnih zastupnika u prvi trenutak nije razumjelo da je europski uhidbeni nalog mehanizam o kojem se sadržajno ne pregovara, već ga se implementira u domaće zakonodavstvo. Pregovarati se može samo o datumu njegove primjene, što se radi u konzultacijama s Europskom komisijom i valjanim argumentima.
Petrović je rekla i da se ne može usporediti, što su činili neki hrvatski mediji, Njemačko odbijanje da Danskoj izruči pripadnika Danske nacionalsocijalističke radničke stranke Soerena Kama zbog ubojstva antinacističkog novinara Carla Henrika Clemmensena 1943. godine.
Pojasnila je kako je EU novonastali pravni subjekt te se ni jedan europski pravni mehanizam ne može primijeniti na nešto što se dogodilo prije njezina nastanka.
Izrazila je žaljenje što je Hrvatska, kao nova članica, sve svoje bonuse za "konstruktivno sučeljavanje s EK" potrošila na tzv. lex Perković, a ne za vitalna pitanja vezana uz primjerice gospodarstvo, banke i slično.
Kratku kronolgiju sukoba Austrije i Mađarske iznio je profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek. Rekao je da u slučaju Austrije sankcije EU 2000. godine nisu imale željeni učinak, već su dovele do homogenizacije naroda oko koalicijske vlade u kojoj je sudjelovala desničarska Slobodarska stranka Austrije Jorga Haidera. U slučaju Mađarske, proces pregovaranja i sukobljavanja s EU zbog novog mađarskog ustava još traje.