Europska kriza prijeti da se pretvori u humanitarnu tragediju zbog velike nezaposlenosti. Najteže pogođene zemlje poput Španjolske i Grčke zabilježile su povećanu stopu samoubojstava zbog neimaštine. Mnogi europski građani izgubili su pristup osnovnim javnim uslugama kao što su zdravstvena skrb i lijekovi, a mnogi prosvjedi završili su nasiljem. No, kriza je s druge strane osnažila osjećaj zajedništva i solidarnosti s najsiromašnijima.
Ispitivanje Europske zaklade za poboljšanje uvjeta života i rada (Eurofound) o utjecaju krize na blagostanje i osjećaj zadovoljstva životom u Europi, provedeno 2011. u 27 država članica EU-a, pokazalo je da je blagostanje po većini pokazatelja najveće u Danskoj, a slijede Finska, Švedska i Nizozemska.
No, Finska, Švedska i Nizozemska zabilježile su ipak manje zadovoljstvo životom 2011. nego 2007. unatoč umjerenom utjecaju ekonomske krize u tim zemljama.
Povećanje blagostanja najveće je među najbogatijim slojevima društva, a najveći pad osjećaju oni s najnižim primanjima, što ukazuje na širenje jaza između najbogatijih i najsiromašnijih slojeva društva.
Osobito velika nejednakost u blagostanju zabilježena je u Austriji, Bugarskoj, na Cipru, u Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Velikoj Britaniji.
Najveći pad blagostanja od 2007. zabilježen je u Grčkoj i Estoniji, no u nekim siromašnim zemljama poput Bugarske i Rumunjske ipak je došlo do stanovitih poboljšanja.
"Dok bi političari koji žele povećati BDP mogli tražiti primjere u Njemačkoj, oni koji žele poboljšati blagostanje trebali bi se ugledati u Dansku, Poljsku ili čak Španjolsku, koja se barem 2011., unatoč krizi, uspijevala držati, u smislu prosječnog blagostanja i niske neravnopravnosti", rekao je Rob Andreson, voditelj istraživanja.
Ispitivanje je pokazalo da je kriza teže pogodila neke društvene skupine od drugih. Najteže žive nezaposleni, oni koji pate od neke bolesti ili invaliditeta, rastavljeni i ljudi srednje životne dobi (od 35 do 49 godina).
Kada je riječ o pojedinim aspektima blagostanja, u Francuskoj su zabilježene visoke razine stresa, u Italiji osamljenosti, a u Velikoj Britaniji slaba volja za životom, dok su Rumunji i Nizozemci s druge strane u velikom postotku zadovoljni obrazovanjem.