Gradilišta su obišli predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić i zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić.
Obnova dionice od Moravica do Skrada, vrijedna 200 milijuna kuna, obuhvaća radove na gornjemu i donjemu pružnom ustroju, uređenje prijelaza i usklađivanje signalnih, sigurnosnih i drugih uređaja te zamjenu 22 skretnice.
Nakon radova, brzina te brdske dionice s 50 kilometara na sat povećat će se na 75 km na sat.
Most Ličanka sada je usko grlo željezničkog prometa jer je brzina na mostu 20 kilometara na sat. Zato se radi temeljita rekonstrukcija i ugrađuje nova rasponska čelična konstrukcija dugačka 72,5 metara, koja je izgrađena u deset djelova u pogonima tvrtke Bilfinger Đuro Đaković Montaža. Dijelovi se spajaju u pet elemenata, a dosad su izvedena tri elementa. Nakon obnove, vrijedne 18 milijuna kuna, očekuje se brzina na mostu od 75 kilometara na sat i povećanje nosivosti.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić rekao je da se u željezničku prugu od Rijeke do Zagreba ulaže pola milijarde kuna, a još pola milijarde uložit će se sljedeće godine. To će omogućiti novu brzinu i novi vozni red te veći kapacitet za riječku luku, dodao je.
Istaknuo je da na mostu rade tri hrvatske tvrtke i jedna češka, da je na obnovi dionice od Moravica do Skrada glavni izvođač tvrtka kći HŽ-a Pružne građevine, da je proizvođač pragova iz Hrvatske, a kamen iz Fužinskoga Benkovca.
Pružne građevine zatekli smo prije godinu dana u rasulu, u četiri tvrtke, a sada smo ih ujedinili u jednu s oko 2000 zaposlenih, rekao je.
Zamjenik ministra Zdenko Antešić ocjenio je da je riječ o najvećemu strateškom projektu Vlade RH, tj. o obnovi i izgradnji nove pruge na europskom koridoru 5b od mađarske granice do riječke luke.
Radovi su intenzivni, a trenutačno se na tom prometnom koridoru ulaže oko dvije milijarde kuna, rekao je i dodao da je završen javni natječaj za izgradnju drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca na kojemu bi radovi trebali početi početkom 2014., čime počinje izgradnja nizinske pruge.
Antešić je rekao da do 2020. Hrvatska u taj prometni smjer namjerava uložiti oko 45 milijarda kuna. To je naš strateški cilj i navažniji projekt, rekao je, dodajući kako je plan da se u najvećem dijelu taj projekt financira iz EU fondova.
Na pitanje koliko te investicije mogu pomoći razvoju hrvatskoga gospodarstva, Antešić je odgovorio da će radovi potaknuti razvoj popratnih aktivnosti te je pozvao domaće građevinare da iskoriste priliku.
Peričić je dodao da projektantske kuće više ne mogu zadovoljiti potrebe HŽ infrastrukture jer će do kraja godine samo u tom dijelu biti uloženo oko 100 milijuna eura.
Sve tvrtke koje rade s nama povećavaju zaposlenost, rekao je, ističući kako ima ozbiljnih upita za prvu dionicu koja će se se financirati iz EU fondova. Ocijenio je da bi to mogao biti znak oporavka te da će ove godine HŽ infrastruktura realizirati investiciju od milijardu i pol kuna, a sljedeće godine više od tri milijarde.
Peričić je rekao kako jamči da će sljedećih godina HŽ iz EU fondova povući više novca nego cijelo hrvatsko gospodarstvo zajedno. Ocijenio je da će nizinska pruga biti spas za Gorski kotar.
Već se govori o zatvaranju njezine zahtjevne financijske konstrukcije sa Svjetskom bankom, istaknuo je Peričić.