"Vijest o njegovu odlasku suočava nas s teško nadoknadivim gubitkom izvanrednog prevodioca, ali i blaga učitelja komunikacije između više književnih i jezičnih kultura", stoji u sućuti koju je ministrica kulture uputila u osobno i ime djelatnika Ministarstva kulture.
Zlatar Violić podsjetila je da je Zlatko Crnković prevodio s engleskoga, ruskoga, njemačkoga i francuskoga jezika te da je prvi prijevod, Tolstojevu pripovijest "Dva husara" preveo još kao student, a već je 1960. bio objavljen njegov prijevod Tolstojeva "Rata i mira".
Slijedili su prijevodi ruskih klasika, Ljermontova, Dostojevskoga, Tolstoja, Gogolja, Turgenjeva, Iljf-Petrova, Nekrasova, Bulgakova, Nabokova, Solženjicina, zatim francuskih klasika Prousta, Gidea, Camusa, Sartrea i Yourcenar. S njemačkoga je prevodio Hauptmanna, Kafku, Manna, Canettija, Süskinda, Kishona i Kästnera te niz autora i naslova s engleskoga: od Dickensa do Hemingwaya, od Capotea do Durrella, od Twaina do Wildea, od Faulknera, Forstera i Millera do Churchilla, Huxleya i Rotha, Maillera, Singera i Tolkiena.
"Svojom impozantnom bibliografijom na kojoj je popisano više od sto pedeset naslova, kao i vještinom, kakvoćom i vrsnošću svojih prijevoda zaslužio je i nagradu Iso Velikanović koja mu je 2011. dodijeljena za životno djelo. Ime i djelo Zlatka Crnkovića ostat će zauvijek zabilježeno na tisućama stranica knjiga koje je preveo i uredio, kao osnova standarda kvalitete i užitka čitanja", stoji u sućuti ministrice kulture Andree Zlatar Violić.