Garzon, čije su istrage zaustavljene nakon što su 2008. javni tužitelji ocijenili da pomilovanjem iz 1977. nakon Francove smrti bilo kakvi zločini izlaze iz njegove nadležnosti, na konferenciji za tisak je rekao da je uvjeren da će odbor podržati njegov poziv.
"Nakon 75 godina krajnje je vrijeme da se mi Španjolci složimo reći da se nešto vrlo zlo dogodilo", rekao je Garzon, koji je poznat po neuspješnim naporima prije deset godina da bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta izvede pred španjolski sud nakon što je postigao njegovo uhićenje tijekom posjeta Londonu.
"Zastrašujućom nalazim ravnodušnost španjolskih vlada i cijele političke klase spram sudbine Francovih žrtava i patnji članova obitelji koje su ostavili iza sebe", rekao je.
To je pitanje ovoga tjedna na dnevnom redu UN-ovog odbora za prisilne nestanke sa sjedištem u Ženevi, a koji prati poštivanje konvencije iz 2010. koju je, zajedno s drugih 39 država, ratificirala i Španjolska.
U rujnu su dva istražitelja odbora posjetila Španoljsku i vladi i dužnosnicima pravosuđa rekli da nikakvo pomilovanje ne može zaštititi zločine protiv čovječnosti od istrage.
Odbor, koji čini 11 neovisnih pravnih stručnjaka iz cijelog svijeta, također će saslušati izvješće iz Argentine za koju Garzon tvrdi da je ostvarila istinski napredak u istrazi nestanaka tijekom njene vojne diktature sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Garzon kaže i da je dokumentirao slučajeve 30.000 španjolske djece koje su tijekom 35-godišnje Francove vlasti oduzeta po rođenju od "neprikladnih" majki, često ljevičarki, i dana "dobrim katoličkim obiteljima". U građanskom ratu u Španjolskoj od 1936. do 1939., započetom Francovom pobunom, poginulo je oko 200.000 boraca a u narednim godinama procjenjuje se da je 20.000 ljudi pogubljeno pod optužbom za izdaju.
Dužnosnici španjolske vlade koji su izašli pred odbor tvrde da je pomilovanje za cilj imalo potaknuti pomirbu nakon Francove smrti 1975. i omogućiti zemlji da se pretvori u demokratsko društvo.