Razgovarat ćemo i o tome kako dvije strane razumiju u ožujku zaključeni memorandum o Ljubljanskoj banci, rekao je Erjavec za Slovensku tiskovnu agenciju STA.
"Za Sloveniju je sasvim jasno da se radi o međunarodnom ugovoru budući da su memorandum potpisali predsjednici vlada", rekao je Erjavec.
"U memorandumu jasno piše da do konačnog rješenja, u okviru sukcesijskih pitanja, postupci protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke (NLB) na hrvatskim sudovima miruju, no kao što se vidi to nije slučaj", rekao je Erjavec.
Erjavec je u nedjelju, komentirajući odluku suca Općinskog suda u Zagrebu da se nastavi postupak protiv LB-a i NLB-a na tom sudu u slučaju tužbe koju je zbog tzv. prenesene štednje hrvatskih štediša bivše Ljubljanske banke Zagreb pokrenula Privredna banka Zagreb (PBZ), rekao da je iznenađen tumačenjima da se u slučaju memoranduma iz Mokrica, koji su 11. ožujka potpisali Zoran Milanović i Janez Janša, ne radi o međunarodnom ugovoru nego o međunarodno-pravnom dokumentu, zbog čega postupak neće biti zaustavljen nego nastavljen.
"Čak i u slučaju da bi presude na hrvatskim sudovima oko Ljubljanske banke bile pravomoćne, ne bi se mogle provesti jer će Slovenija inzistirati na memorandumu iz Mokrica", rekao je Erjavec.
Za razliku od hrvatske vlade koja ističe da je svoje obveze prema memorandumu ispunila, slovenska strana tvrdi da bi sve postupke protiv Ljubljanske banke u vezi stare devizne štednje pred hrvatskim sudovima trebalo prekinuti te da to predviđa memorandum koji je međunarodni ugovor i kao takav ima prednost pred hrvatskim zakonom o parničnom postupku na koji su poziva hrvatska vlada. Hrvatska vlada pak ustvrdila je nekoliko puta da je svoj dio posla obavila jer je bankama, kojima je prethodno dala punomoći za te tužbe, dala naputak o mirovanju postupaka, a o tome je obaviješten i sud.
Memorandum o Ljubljanskoj banci koji su u Mokricama 11. ožujka potpisali premijeri dviju država, a omogućio je da slovenski parlament na vrijeme ratificira hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom pisan je na engleskom jeziku.
Dvije strane različito tumače izraz "stay" koji se odnosi na postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudištima. Slovenija smatra da postupke u skladu s memorandumom treba prekinuti i da su se dvije strane obvezale da će rješenje u međuvremenu tražiti u okviru sukcesije. Hrvatska strana izraz "stay" tumači kao zastoj, odnosno mirovanje koje prema ovogodišnjim izmjenama zakona o parničnom postupku može trajati godinu dana, nakon čega se može za još godinu dana produžiti.
Slovenski financijski stručnjak i savjetnik slovenske vlade u sporu oko Ljubljanske banke France Arhar izjavio je za ljubljanski "Dnevnik" od ponedjeljka da je začuđen stajalištem kako memorandum iz Mokrica o Ljubljanskoj banci nije međunarodni ugovor jer nije ratificiran u Hrvatskom saboru, ocijenivši takvo tumačenje "licemjernim".
Komentirajući odluku suca Općinskog suda u Zagrebu Nikole Raguža o nastavku prekinutog sudskog postupka u kojemu Privredna banka Zagreb (PBZ) tuži Ljubljansku banku (LB) i Novu Ljubljansku banku (NLB) zbog tzv. prenesene devizne štednje, koja je dijelu hrvatskih štediša bivše Ljubljanske banke Zagreb isplaćena iz hrvatskog javnog duga, Arhar je rekao da za njega takav razvoj događaja predstavlja veliko iznenađenje ocijenivši tumačenje suca da memorandum potpisan u Mokricama nije međunarodni ugovor jer ga nije ratificirao Hrvatski sabor "licemjernim" i dodavši da u pozadini tog tumačenja stoji hrvatska vlada.
Slovenski stručnjak za pitanje Ljubljanske banke i stare devizne štednje trebao bi, zajedno s hrvatskim stručnjakom za isto područje Zdravkom Rogićem, prisustvovati i novom ministarskom sastanku u vezi rješenja spora oko devizne štednje, koji je hrvatska šefica diplomacije najavila krajem listopada, rekavši da Arhar i Rogić imaju nekoliko prijedloga o tome kako riješiti dugogodišnji spor, navodi ljubljanski "Dnevnik".