ZAGREB - Hrvatski sabor će danas u nastavku zasjedanja razmotriti konačni tekst zakona o strateškim investicijskim projektima, kojim Vlada namjerava stvoriti preduvjete za pokretanje investicijskog ciklusa. Zakon bi trebao omogućiti brže izdavanje dokumentacije za ostvarivanje javnih i privatnih projekata od strateškog interesa. Propisuju se kriteriji za utvrđivanje strateških investicija i raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, davanje koncesija, obveze investitora i dinamika njihova izvršavanja te obveze upravnih tijela. Sva ulaganja veća od 150 milijuna kuna koja zadovolje dio od ukupno 12 uvjeta navedenih u predloženom zakonu, dobit će status strateških ulaganja i pravo na ubrzanu proceduru. Institucije koje moraju dati mišljenje o projektu morat će to učiniti u ubrzanom roku, kako bi se vrijeme realizacije projekta, koje je sada u prosjeku bilo između osam i 27 mjeseci, svelo na pola godine. Zakonu se oštro protive nevladine udruge, koje u zakonu vide mogućnost manipulacije i 'rasprodaje Hrvatske', a nezadovoljne su i zato što je iz zakona između dva čitanja izbačena obveza investitora da dokaže da se protiv njega ne vodi kazneni postupak.
SPLIT - Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) podnijela je kaznenu prijavu protiv Vlade i državnog poduzeća Hrvatska brodogradnja Jadrobrod, jer, kako navode, nisu kontrolirali kupoprodajni ugovor u vezi s Brodosplitom, što stvara mogućnost da kupac Tomislav Debeljak nenamjenski troši sredstva iz državnog proračuna namjenjena za proces restrukturiranja Brodosplita. To je sinoć Hini potvrdio predsjednik HURS-a Ozren Matijašević. „Kaznenu prijavu smo predali Državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog zloporabe položaja Vlade i poduzeća Hrvatska brodogradnja Jadrobrod, a zlouporaba položaja je i nečinjenje kontrole kupoprodajnog ugovora u vezi s Brodosplitom“, rekao je Matijašević za Hinu. Po njegovim riječima nekontroliranjem provedbe kupoprodajnog ugovora Vlada ne štiti interese države u Brodosplitu, pošto se za proces restrukturiranja splitskog škvera usmjeravaju srdestva poreznih obveznika iz državnog proračuna. „Trenutačno svakog mjeseca se iz državnog proračuna za restrukturiranje Brodosplita izdvaja 40 milijuna kuna, a zbog nekontroliranja tih sredstava postoji mogućnost da ih predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak koristi ne za restrukturiranje, nego za druge svrhe, primjerice za plaće radnika a to nije predviđeno kupoprodajnim ugovorom niti programom restrukturiranja splitskog škvera“, pojasnio je Matijašević.
ZAGREB - Zagrebačka policija sinoć je malo poslije 20 sati evakuirala Importanne Centar i Inmportanne Galeriju u središtu Zagreba, nakon što je dobila anonimnu dojavu o podmetnutoj bombi, no dojava se nakon pretrage pirotrehničara pokazala lažnom. Anonimni muški glas dojavio je policiji da je bomba postavljena u Importanneu, pa su pregledana oba mjesta - i Importanne Centar kod Glavnog kolodvora i Importanne Galerija na Iblerovom trgu. Evakuirani su ljudi iz kafića, sve trgovine su zatvorene, a pirotehničari su pretraživali prostor. Policija je poslije 21 sat potvrdila kako nikakav eksploziv nisu pronašli.
ZAGREB - Četveroknjižje "Okovana Crkva u Hrvatskoj - Komentari Glasa Koncila 1968.-1990.", koje je uredio Tomislav Vuković, predstavljeno je sinoć u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu. O knjigama i komentarima Glasa Koncila govorili su sadašnji glavni urednik toga katoličkog tjednika Ivan Miklenić, povjesničar Miroslav Akmadža, komunikolog Ivica Šola i urednik četveroknjižja Tomislav Vuković. Miklenić je istaknuo kako su komentari Glasa Koncila u svim razdobljima biti iznimno čitani. Život Crkve najbolje se zrcali upravo u tim komentarima, kazao je glavni urednik Glasa Koncila, dodavši da je projekt izdavanja komentara zamišljen u tri dijela - razdoblje do pada komunizma, desetljeće borbe za opstanak i uvođenje demokracije te razdoblje od 2000. kad lijeva koalicija preuzima vlast u Hrvatskoj, pa do ulaska Hrvatske u EU. Miklenić ocjenjuje kako su uvodnici bili mnogo više od samoga novinskog komentara jer je Glas Koncila na političke i društvene događaje gledao drukčije od ostalih medija. "Na društvenoj razini to je označavalo neformalnu legalizaciju drukčijeg stajališta", rekao je. Ističe kako komentari nisu bili oštri i rušilački, ali zato pokazuju umješnost da se kaže ono što se htjelo reći. Najveći broj komentatorskih tekstova u Glasu Koncila napisao je don Živko Kustić, podsjetio je Miklenić. Komentari pružaju uvid u nekadašnju hrvatsku stvarnost te svjedoče da se unatoč vremenu koje je prošlo, u Hrvatskoj malo toga promijenilo.
RIJEKA - Izložba "Antologije krijumčarenja" s temom tradicije sive ekonomije otvorena je sinoć u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci. Izložba je dio projekta Antologije krijumčarenja (Smuggling Anthologies, Antologie di contrabando) koji je zamišljen je kao kombinacija izložbi, simpozija i radionica koje će biti održane na tri lokacije, u MMSU u Rijeci te u Mestnom muzeju u Idriji i galeriji Trieste Contemporanea u Trstu 2014. godine. Jedna od autorica izložbe, Sabina Salamon kustosica MMSU na otvaranju je kazala da se izložbom pokušava oslikati krijumčarenje kao metoda preživljavanja i to bez poricanja da je riječ o ilegalnoj aktivnosti, ali istovremeno prihvatljivoj. Izložbu su priredile i Giuliana Carbi iz Trsta, Marija Terpin iz Idrije a uz njih je još i Ana Peraica iz Splita. Na simpoziju u sklopu projekta, koji će se održavati u srijedu i četvrtak u Astronomskom centru u Rijeci, 11 izlagača će govoriti o raznim aspektima krijumčarenja.
ZAGREB - "Doručak s autorom", knjiga novinara i radijskog i televizijskog voditelja Voje Šiljka, u kojoj su okupljeni razgovori koje je Šiljak vodio u proteklih desetak godina s domaćim i stranim intelektualcima na Pulskom sajmu knjiga, predstavljena je sinoć u Hrvatskome novinarskom domu (HND). Odabranih dvadeset razgovora na književnoj tribini Sajma knjiga u Puli, je iz prebogate riznice Šiljkovih 'doručaka s autorom', kojih je od 2002. godine obavio više od stotinu i, kako je rekao autor, svaki od njih mogao je biti u knjizi. Ipak bila bi to podeblja knjiga pa je Šiljak odgovornost za odabrane razgovore 'prebacio' na izdavača - nakladničku kuću "Disput" i njezina vlasnika i urednika Josipa Pandurića, koji je podsjetio kako se ideja za knjigu rodila baš u HND-u prije dvije i pol godine na predstavljanju knjiga Šiljkova kolege Arisa Angelisa. Tako su se od razgovora s brojnim domaćih i stranim književnicima i stvaraocima s područja filma, kazališta, likovne i glazbene umjetnosti, u knjizi, među ostalima, našli oni s Umbertom Ecom, Orhanom Pamukom, Aleksandrom Flakerom, Predragom Matvejevićem, Abdulahom Sidranom, Lukom Paljetkom, Tess Galagher, Slobodanom Šijanom, Albertom Manguelom, Daciom Maraini, Nedjeljkom Fabrijem, Mirkom Ilićem i Mani Gotovac.