Kiribati, otočna država u južnom Pacifiku broji nešto više od 100.000 stanovnika, a zemlja je izuzetno osjetljiva na klimatske utjecaje jer je njezina površina u prosjeku na samo dva metra nadmorske visine.
Ioane Teitiota, 37-godišnjak s Kiribatija, podnio je sudu u Aucklandu na Novom Zelandu žalbu na odluku nadležnih službi da odbiju njegov zahtjev za azil, nakon što su ustvrdile da zahtjev ne ispunjava zakonom propisane uvjete kao što su strah od progona ili opasnost po život.
Teitiota, koji je na Novi Zeland stigao 2007. i ondje u međuvremenu dobio troje djece, izjavio je kako bi se on i njegova obitelj izložili ozbiljnoj pogibelji kad bi se vratili na Kiribati, jer ondje život nije siguran.
"Nema budućnosti za nas ako se vratimo na Kiribati", napisao je u žalbi, uz tvrdnju da bi povratak naškodio zdravlju njegove djece.
Prema riječima njegova odvjetnika, odluka o njegovu zahtjevu donešena je na temelju zastarjelih zakona.
"Konvencija o izbjeglicama koja je stupila na snagu krajem Drugog svjetskog rata treba se promijeniti, kako bi se uzelo u obzir ljude koji bježe pred klimatskim katastrofama, a ono što će se događati Kiribatima u idućih 30 godina predstavlja katastrofu", rekao je odvjetnik Michael Kidd.
Novozelandski ured za useljavanje priznao je opravdanost Teitiotainog zahtjeva, ali je objasnio da je on u istom položaju kao i drugi stanovnici Kiribatija.
Vlasti Kiribatija u međuvremenu su kupile zemlju na Fidžiju, na kojoj mogu uzgajati hranu i naseljavati ljude koji u svojoj domovini zbog podizanja razine mora ostanu bez doma.
Novi Zeland i Australija, dvije najrazvijenije države u južnom Pacifiku, do sada su se oglušivale na pozive da svoje propise o useljavanju prilagode potrebama pacifičkih doseljenika koji bježe pred klimatskim promjenama.