FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Panel "Udomiteljske obitelji u Hrvatskoj": Kako povećati broj udomitelja?

Autor: dber
ZAGREB, 15. listopada 2013. (Hina) - U Zagrebu ima 198 udomiteljskih obitelji, što je lijepa i nemala brojka, no želimo da se broj udomiteljskih obitelji još više poveća, rekao je socijalni radnik Domagoj Kronstein iz Tima za udomiteljstvo zagrebačkog Centra za socijalnu skrb na panel raspravi "Udomiteljske obitelji u Hrvatskoj" u Tribinama Grada Zagreba.

Pojasnio je da od dvjestotinjak udomiteljskih obitelji gotovo 80 posto čini srodničko udomiteljstvo, a da se sporadično javljaju nove obitelji kojima žele izaći u susret tako što su im na raspolaganju dva tima za udomiteljstvo koje čine socijalni radnik i psiholog, po novom, i u popodnevnim satima.

"Nedostaju nam 'specijalizirane' udomiteljske obitelji za bebe, za djecu s poremećajem u ponašanju i za djecu sa specifičnim tjelesnim ili mentalnim poteškoćama", požalio se Kronstein, jer udomitelji ne mogu koristiti porodiljni žele li udomiti bebu, a rijetko se odlučuju i na djecu s posebnim potrebama, dok iznimno rijetko uspiju udomiti dijete s poremećajem u ponašanju.

Najavio je da je u Zagrebu u tijeku kampanja za pronalaženje novih udomiteljskih obitelji i da će, u suradnji s Gradom Zagrebom, postaviti informativne plakate u ZET-ova vozila, u dječje vrtiće i domove zdravlja. Kako bi dodatno senzibilizirali javnost za potrebe udomiteljstva održat će i četiri tribine.

Kronstein je naglasio da se u zadnjih 10-ak godina situacija drastično popravila i ne prođe dan da im se u zagrebački Centar za socijalnu skrb ne javi netko zainteresiran za informacije o udomiteljstvu.

Učiteljica Silvija Hećimović, koja je i sama udomiteljica, rekla je da u obitelji imaju jednog sina, a budući da su željeli više djece, odlučili su se za udomljavanje jer bi postupak posvojenja trajao predugo.

"Nakon edukacije o udomiteljstvu, suprug i ja odlučili smo se za djevojčicu koja je došla u obitelj 2010., a nismo puno dvojili ni kad nam je došla njezina sestra budući da majka, koja ima problema s alkoholom, niti njoj nije mogla pružiti odgovarajuću roditeljsku skrb", rekla je Hećimović priznajući kako isprva nije bilo lako s troje djece, ali da su uspjeli uz pomoć psihologa iz vrtića.

Psihološku pomoć smatra vrlo važnom jer djetetu omogućuje da se lakše prilagodi udomiteljskoj obitelji i napominje kako bi, uz to, bio potreban "pritisak" institucija na biološke roditelje da se promjene, zatim prednost udomiteljske djece pri upisu u vrtić i na školski dnevni boravak što bi trebalo biti besplatno jer, dodaje, djeci žele pružiti što više slobodnih aktivnosti.

Osim toga, tu je i problem nemogućnosti korištenja bolovanja kad se dijete razboli što bi se svakako trebalo zakonski bolje regulirati.

Olga Zechner, voditeljica projekta EU projekta "Unapređivanje udomiteljstva za djecu i mlade u Hrvatskoj" vrijednog 211 tisuća eura, koji se u Hrvatskoj provodi u suradnji Ministarstva socijalne politike i mladih i austrijskog Ministarstva za gospodarstvo, obitelj i mlade, ocijenila je da je udomiteljstvo najprimjereniji oblik skrbi izvan vlastite obitelji i da upravo zato žele podržati daljni razvoj udomiteljstva kroz jačanje kapaciteta centara za socijalnu skrb i nadležnog ministarstva.

U okviru projekta bit će tiskan priručnik za udomitelje, kao i brošura za udomljenu djecu, a uskoro će biti dostupna i Internetska stranica o udomiteljstvu.

Nada Plavšić Mijatović iz Službe za djecu i obitelj pri Ministarstvu socijalne politike i mladih kazala je da su socijalni radnici i drugi stručnjaci u okviru projekta prošli edukaciju vezanu uz udomiteljstvo, a da će uskoro dodatno educirati 12 stručnih radnika iz centara za socijalnu skrb za trenere onima koji rade na poslovima udomiteljstva.

Stručnjak na projektu Herbert Paulischin ja naglasio kako je povijest udomiteljstva u Hrvatskoj duga te pozdravio činjenicu što se i kroz novi Obiteljski zakon dodatno osuvremenio pristup rješavanju udomiteljskih teškoća.

Naglasio je kako pri udomljavanju i dijete i udomitelj trebaju imati pravo izbora. "Udomitelju treba pružiti sve informacije o djetetu, o njegovoj biološkoj obitelji, zdravstvenom stanju, navikama pa i o omiljenom ili omraženom jelu, a i djeca trebaju biti informirana o tome ima li udomiteljska obitelj svoje biološko dijete ili ne, hoće li živjeti u kući ili stanu, kakvo im je susjedstvo, ima li li obitelj kućnog ljubimca jer im sve te informacije daju osjećaj sigurnosti", kazao je Paulischin.

Rekao je kako u Austriji udomiteljske obitelji imaju mogućnost javiti se tijekom 24 sata na dežurni info-telefon i na krizni tim koji bi mogao odmah posjetiti obitelj.

U Hrvatskoj, baš kao i u Austriji, u praksi izostaje rad s biološkim roditeljima pa djeca nerijetko dolaze u udomiteljske obitelji kao mališani, a odlaze sa 18 godina. Dodatni problem u Hrvatskoj je i taj što na jednog socijalnog radnika dolazi 200 "slučajeva" pa je izuzetno teško svima posvetiti dostatnu pažnju pogotovo uzme li se u obzir činjenica da su opterećeni i administrativnim poslovima.

(Hina) xbdj yln

An unhandled error has occurred. Reload 🗙