Nakon što je jučer mađarska vlada od MOL-a zatražila reviziju portfelja kompanije i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica, MOL je danas objavio kako će, usprkos velikom broju neutemeljenih poteza usmjerenih protiv MOL-a i njegove uprave, na koje po svemu sudeći utječu interesi usmjereni na zastrašivanje kompanije i predsjednika njezine uprave i na opstruiranje MOL-ova poslovanja u Hrvatskoj, nastaviti i dalje procjenjivati svoje strateške, financijske i političke ciljeve kako bi se sačuvala vrijednost dionica i prilikom preispitivanja prirode bilo kakvog budućeg angžamana u Ini u bliskoj budućnosti.
Bude li donijeta odluka o mogućoj prodaji dionica Ine, hrvatska strana nema pravo prvokupa koje je vlada bila stekla ugovorima potpisanim 2009. godine, i to zbog njihova kršenja, stoji u priopćenju.
Usprkos tome, MOL će se konzultirati s hrvatskom vladom, koja je već u mnogo navrata izrazila namjeru stjecanja operativne kontrole, pa stoga hrvatsku državu i dalje smatra potencijalnim kupcem, zaključuje se u priopćenju mađarske kompanije.
MOL je jučer najavio da će se "svim zakonitim sredstvima boriti protiv skandalozne akcije" pokrenute protiv te kompanije i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija za kojega je jučer poslijepodne raspisana crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog. Hrvatsko pravosuđe sumnjiči Hernadija da je s deset milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi upravljačka prava u Ini prepustio MOL-u.
MOL je vlasnik 49,1 posto dionica Ine, a hrvatska država 44,84 posto dionica Ine.
Premijer Zoran Milanović na početku današnje sjednice vlade izjavio je kako nije sretan zbog svega što se događa u slučaju Ina-MOL te pozvao ministre da se suzdrže od komentara, jer je u tijeku postupak protiv Hernadija, na što vlada ne može utjecati.
"Sve što se događa u odnosima s MOL-om ne shvaćam kao ratno stanje. Tako nećemo komunicirati. Mađarsku vladu donekle mogu razumijeti, ali od sebe i vas svih tražim maksimalnu suzdržanost i bez komentara u javnosti. Ako itko to treba komentirati, onda smo to ja i šef pregovaračkog tima (Ivan) Vrdoljak", rekao je Milanović.
Komentara, kazao je, za sada neće biti "jer se radi o kaznenom postupku koji je začet i pokrenut puno prije dolaska ove Vlade u Banske dvore".
Naglasio je kako i MOL i Vlada imaju određene ugovorne obveze jedni prema drugima i zatražio da se zbog toga "važe svaka riječ".
"Neka DORH u okviru međunarodne pravne suradnje napravi što mora napraviti. Ja mogu samo privatno reći da nisam sretan što se sve ovo skupa događa", ponovio je Milanović.
"Nadam se da je poruka jasna javnosti i mađarskoj vladi. Hrvatska Vlada s ovim nema ništa, a kako ćemo i pod kojim okolnostima nastaviti razgovore s MOL-om dogovorit ćemo se", kazao je premijer koji je istaknuo i da je suradnja s Mađarskom uvijek bila dobra te da vjeruje da se tu ništa neće promijeniti.
Pregovarački timovi Vlade RH i mađarskog MOL-a 18. rujna započeli su pregovore o međusobnim odnosima u Ini, a šef pregovaračkog tima Vlade, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je nakon vladine sjednice da će Vlada RH o koracima za zaštitu hrvatskih interesa u Ini odlučiti nakon konkretizacije namjera mađarske vlade.
Na upit hoće li, s obzirom na najnoviji razvoj događaja, sljedeći sastanak pregovarača Vlade RH i MOL-a biti o izlasku MOL-a iz Ine, Vrdoljak je odgovorio da su pregovori vrlo ozbiljno i odgovorno krenuli, da su dogovoreni strateških ciljevi i metodologija dogovora te da je stoga "malo iznenađen i začuđen" reakcijom mađarske vlade.
"Što će biti naše odluke i daljnji koraci vidjet ćemo nakon konkretizacije njihovih namjera, a ne na osnovnu priopćenja. Kada se to bude dogodilo, tada ćemo odlučiti i postupati sukladno našim interesima", rekao je Vrdoljak.
Predsjednik Republike Ivo Josipović izjavio je pak u Tuheljskim Toplicama kako je, "ukoliko se mađarska vlada odluči na prodaju dionica Ine, na hrvatskoj vladi da s novim partnerom uredi odnose na jedan fer, pravedan, i za Hrvatsku dobar način".
Na upit o mogućoj odšteti koju bi mogla zatražiti mađarska strana, Josipović kaže da i Hrvatska možda ima osnove za odštetu budući hrvatska strana smatra da svi dijelovi ugovora nisu ispunjeni do kraja.
Predsjednik je istaknuo da ne stoje pojedini prigovori da hrvatska strana vrši pritisak na pravosuđe, naglašavajući da ni Vlada ni predsjednik, ali ni itko drugi, ne može i ne želi utjecati na pravosuđe koje je neovisno.
Državno odvjetništvo RH danas je izvijestilo da Hrvatska nikada nije mađarskom pravosuđu ustupila kazneni progon protiv Hernadija, te da Mađarska nikad nije vodila istragu protiv njega, zbog čega, ističu u DORH-u, nema zapreke za vođenje postupka, jer se ne radi o 'presuđenoj stvari', kako to tvrde mađarske vlasti.
U DORH-u navode kako na temelju njima dostavljenih odgovora od mađarske strane proizlazi da nije provedena istraga protiv Hernadija u kojoj bi on imao status osumnjičenika, što dovodi u pitanje navode da je protiv njega u Mađarskoj pokrenut ili proveden odgovarajući kazneni postupak.