Završna festivalska večer okupila je u Dvorani Polanec ZKM-a brojnu publiku, pa se za tribinu s Nadasom, najavljenu kao "vrhunac festivala", tražila stolica više.
Mađarski dramaturg, romanopisac i esejist Peter Nadas (1942.) međunarodnu je popularnost stekao svojim romanom "Knjiga sjećanja" (1986.). U Zagrebu je predstavio hrvatski prijevod romana "Paralelne pripovijesti" iz 2005. u kojemu se kroz osobne pripovijesti njegovih junaka prelama i pripovijeda povijest Središnje Europe 20. stoljeća.
Roman, koji mnogi kritičari smatraju "Ratom i mirom" 21. stoljeća, nastajao je 18 godina. U njemu se dotiče povijesnih događaja koji su obilježili njegovu rodnu Mađarsku - od teških vremena Drugog svjetskog rata i njegovih posljedica koje su Mađarsku odvele na pogrešnu stranu Željezne zavjese, preko prijelomnih događaja 1956. utisnutih vrućim žezlom u dušu svakog Mađara, kada su sovjetski tenkovi na ulicama Budimpešte beskopromisno ugušili tek rođeni pokret za nezavisnost od sovjetske vojne okupacije.
Mračni dani represivnog režima premijera Janosa Kadara i desetljeća čekanja na kolaps Sovjetskog Saveza i ponovno rođenje Mađarske kao nezavisne države također su temom Nadaseva romana.
Svojim pisanjem nastojim nekako unijeti reda u kaos koji je iza svega toga ostao, slijedeći pritom svoje junake na njihovu sudbinskom putu bez obzira odakle dolazili, pojasnio je.
Pisanju prilazi duboko filozofski, propitujući sve - ljude, njihove motive, tjelesnost, međusobne odnose i položaj u svemiru. Na njega je djelomice utjecalo iskustvo kliničke smrti, kada je 1993. doživio infarkt te je 3,5 minute proveo bez pulsa, iskustvo koje mu je "dalo potvrdu da um nema drugoga sadržaja osim onoga koje su u njega unijeli proživljeni doživljaji". "To je iskustvo utjecalo na moju sigurnost i spokoj: shvatio sam da um ništa ne zaboravlja", kazao je.
U pisanju slijedi podražaje koje primaju njegovi junaci, ne želeći ni na trenutak prekoračiti granice realnosti, a veliki naglasak stavlja na tjelesnost i seksualnost, jezik i temeljne društvene vrijednosti - smatra da je empatija jedna od najvažnijih ljudskih osobina.
Kroz osobne pripovijesti trojice svojih junaka, njihovih obitelji, prijatelja i poznanika, u "Paralelnim pripovijestima" plete mrežu njihovih osobnih drama, sreća i tragedija, osobnih i kolektivnih dvojbi, moralnih pitanja pravednosti, krivnje, sreće i nesreće, opisujući život koji je kaotičan, nabijen strašću i natopljen tjelesnošću, u romanu koji je istodobno i kriminalistički i povijesni i obiteljski roman i priča o Holokaustu, povijest Mađarske, ljubavni roman, pornografski roman, roman o odrastanju i, u konačnici, obračun s komunizmom.
Roman je u nas objavljen 2012. u izdanju zaprešićkog nakladnika Frakture i u prijevodu Xenie Detoni, koja je za njega dobila nagradu Iso Velikanović.
Susret s Nadasom posljednji je od ukupno 16 književnih događanja tijekom dvanaest festivalskih dana. O svojem stvaralaštvu govorili su, među ostalima, Jaume Cabre, Kjell Ola Dahl, Rod Rees, Gerbrand Bakker, Peter Terrin, Margriet de Moor, Claudio Magris, te brojni hrvatski i književnici iz regije, među kojima Goce Smilevski, Ivana Simić Bodrožić, Nada Gašić, Jurica Pavičić, Edo Popović, Predrag Matvejević, Miljenko Jergović i brojni drugi.
Književni program festivala obogatili su popratni glazbeni programi u kojima su nastupali mladi glazbenici najrazličitijih glazbenih pravaca, a niz likovnih umjetnika naslikao je portrete gostujućih pisaca te ih izložio u foajeu ZKM-a. "Pokazalo se da je ta sinergija između glazbe, književnosti i likovnosti uspješna formula", kazao je Serdarević u razgovoru za Hinu. Festival je posjetilo više od dvije tisuće ljudi, a popunjenost kapaciteta na svim je događanjima iznosila preko 95 posto, dodao je.