Dow Jones ojačao je 0,77 posto, na 15.494 boda, a S&P 500 indeks 0,57 posto, na 1.697 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,12 posto, na 3.717 bodova.
Na samom početku trgovanja cijene su dionica snažno porasle jer se Summers, kojega smatraju nesklonim labavoj monetarnoj politici, povukao iz utrke za predsjednika američke središnje banke.
Ulagači bi na čelu Feda radije vidjeli Janet Yellen, koja bi, kako se vjeruje, nastavila voditi labavu monetarnu politiku, slično Benu Bernankeu, kojemu mandat na čelu središnje banke istječe u siječnju iduće godine.
No, jučer se trgovalo oprezno jer će čelnici središnje banke ovoga tjedna odlučivati o poticajnim monetarnim mjerama.
Kako čelnici Feda već mjesecima signaliziraju da bi mogli početi smanjivati programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica, ako se gospodarska situacija nastavi poboljšavati, takva odluka ne bi iznenadila tržišta.
Američko gospodarstvo raste stabilno, ali ne baš uvjerljivo, stoga se ne očekuje oštriji rez poticajnih mjera. U anketi Reutersa analitičari očekuju da će Fed smanjiti programe kupnje obveznica, vrijedne 85 milijardi dolara mjesečno, za 10 milijardi.
No, nesigurnost ulagača izazvao je jučer predsjednik SAD-a Barack Obama poručivši republikancima u Kongresu kako u raspravi o proračunu neće biti pregovora oko povećanja razine dozvoljenog zaduživanja države.
Američko ministarstvo financija iscrpilo je sve mjere kako bi izbjeglo probijanje dozvoljene razine zaduživanja od 16.700 milijardi dolara. Ako se ta granica uskoro ne povisi, država polovicom listopada više neće moći plaćati sve svoje obveze.
Sličan scenarij odvijao se prije dvije godine, kada su republikanci podržali povećanje razine zaduživanja, ali su natjerali Bijelu kuću na smanjenje proračuna. Obama sada to želi izbjeći.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,59 posto, na 6.622 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 1,22 posto, na 8.613 bodova, a pariški CAC 0,92 posto, na 4.152 boda.