Upitan za komentar događanja oko Centar banke, Maras je rekao kako je odluka da se uđe u taj projekt i pokuša napraviti konsolidacija te banke u tom trenutku bila vrlo logična, ali i kako je svaki projekt rizičan.
Podsjetio je da je ulaganje u Centar banku provedeno putem fondova gospodarske suradnje (putem fonda Alternative upravljanje) te da je prijedlog izanalizirao i HBOR-a, koji je zadužen za zastupanje države u fondovima gospodarske suradnje.
Maras je također podsjetio kako je u dokapitalizaciji Centar banke državni ulog bio 49 milijuna kuna, a u toj je dokapitalizaciji sudjelovao i privatni kapital s 84 milijuna kuna.
Ulaganje je imalo perspektivu, na žalost nisam zadovoljan kako se upravljalo bankom. No, s obzirom kako je bivša vlast postavila ugovorne odnose s društvom za upravljanje i privatnim investitorima gotovo pa je nemoguće bilo utjecati na njih, jer su imali mogućnost upravljanja bez nekog većeg uplitanja države, rekao je Maras nakon konferencije za novinare o dodjeli bespovratnih potpora za devet poduzetničkih zona.
Istaknuo je i kako u zadnjih godinu i pol mijenja odnose i ugovore s fondovima gospodarske suradnje.
"U četiri društva smo to uspjeli, u Alternative nismo, jer su ljudi bili zaštićeni odlukom bivše vlade. Ali, mogu vam reći da s tim ulagačem, s Alternativom više nećemo raditi, idemo u raskid ugovora i ako se vidi da je bilo određenih stvari koje nisu u skladu s najboljom poslovnom praksom ići ćemo i protutužbom na društvo", rekao je Maras.
Zamoljen da komentira novinarske napise da su prihodi proračuna u prvih osam mjeseci pali za 3,5 milijardi kuna, Maras je rekao kako je to pitanje za ministra financija Slavka Linića. "Ono što ja mogu komentirati je da Vlada neće ići s većim deficitom nego je planirala. To je ono što stalno govorimo, što ministar Linić govori i ja sam uvjeren da će se on toga držati", kazao je Maras.