U Hrvatskoj su bijele rode najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog intenziviranja poljoprivrede, melioracije vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja te regulacije vodotoka i prevencije poplava na prirodno poplavnim područjima. Korištenje pesticida i zagađenost površinskih voda imaju snažan posredan utjecaj jer djeluju na količinu i kvalitetu plijena, a posljedično i na uspjeh gniježđenja. Uništavanje gnijezda od strane ljudi još uvijek se povremeno događa, a sudar sa žicama od struje i elektrokucija također predstavljaju problem.
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kroz Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti od 2009. provodi projekt "Zaštita i očuvanje bijele rode". Glavni cilj tog projekta je očuvanje i zaštita bijele rode, te očuvanje sela i prostora u kojima one obitavaju. Vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda isplaćuje se naknada od 700 kuna po gnijezdu za očuvanje prostora i biološke raznolikosti. Ukupna vrijednost projekta za ovu godinu iznosi 349.000 kuna, u kojem je Fond osigurao 50 posto sredstava, dok preostalih 50 posto snose županije. Sudjelovanje u provedbi projekta prihvatilo je 11 županija, sa ukupnom brojkom od 499 gnijezda roda, te je službeno potpisivanje najavljeno za prvu polovicu rujna.
"Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih zemalja u europskim, pa čak i svjetskim razmjerima i naša je dužnost da to tako i ostane bez obzira na povećana zagađenja i uništavanja staništa. Zato nastojimo osigurati financijska sredstva za očuvanje tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina života koliko god je to u ova krizna vremena teško, jer time omogućujemo opstanak vrstama poput bijele rode", izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Bijela roda (Ciconia ciconia) vjerojatno je najpoznatija i najpopularnija ptičja vrsta u Hrvatskoj jer najveći dio života provede u blizini ljudi, odnosno u selima i na poljoprivrednim površinama. Roda je ptica dugih crvenih nogu i dugog crvenog kljuna. Visoka je 100 do 110 centimetara, promjera krila 195 do 210 centimetara, a masa joj je 2,3 do 4,5 kilograma. Pernato ruho roda je bijelo, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Rode se glasaju rijetko, ali vrlo je prepoznatljivo "klepetanje" kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu.
Hrvatska populacija procjenjuje se na 1100 do 1300 gnijezdećih parova. Roda živi na otvorenim staništima, a preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrani se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima i velikim kukcima. Veliko gnijezdo svija na krovovima kuća i drugih građevina ili pak gnijezdo gradi na električnim stupovima. U Hrvatskoj njeno područje rasprostranjenosti otprilike omeđuju rijeke Mura i Drava na sjeveru, Dunav na istoku te Kupa i Sava na jugu.