Podaci koje je prikupio HZZO o tome da je svako četvrto bolovanje neopravdano dugo, da se godišnje plati 14 milijuna dana bolovanja, kao i da HZZO i poslodavci godišnje troše dvije milijarde kuna za naknade za bolovanje, što je znatno više nego u većini drugih zemalja EU, uistinu su zabrinjavajući, ističe HUP u priopćenju.
Poslodavci su i ranije ukazivali na potrebu da se sustavnijom kontrolom utječe na smanjivanje stope nepotrebnih ili neopravdano dugih bolovanja, primjerice u sezoni poljoprivrednih radova ili kao načina za produženje trajanja otkaznog roka.
Smatramo, međutim, da se odabiru instrumenata kojima će se raditi na smanjivanju visoke stope bolovanja, kao i njihovoj primjeni u praksi, mora pristupiti pažljivo i u dogovoru sa strukom. U situacijama postojanja medicinskih razloga za bolovanje liječnici ga moraju biti u mogućnosti bez zadrške propisati, a građanima to pravo ne smije biti uskraćeno, naglašava HUP.
Rješavanje prevelikog broja neopravdanih ili predugih bolovanja, te s njima povezanih visokih i nepotrebnih troškova, u interesu je cijelog društva, kako bi adekvatnu zdravstvenu skrb dobili svi kojima je zaista potrebna, kaže se u priopćenju.