FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 4,30 sati

Autor: jnah
ZAGREB, 20. kolovoza 2013. (Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske u 4,30 sati:

ZAGREB

Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je sinoć, govoreći o prosvjedima poljoprivrednika, da je poljoprivreda specifična jer je izloženija rizicima tržišta, no da se ne može nastaviti dosadašnja praksa da se gubici pokrivaju iz proračuna. Poznato je koliko ima novca i kakve su mogućnosti, rekao je premijer gostujući sinoć u emisiji Nulta točka Hrvatske televizije. Podsjetio je da je prošle, sušne godine, cijena pšenice bila viša zbog slabijeg uroda, a time i viša zarada proizvođača, pa nije bilo prosvjeda. Ove godine cijena je niža zbog boljeg uroda i neki neće moći pokriti troškove, rekao je Milanović dodavši da je to rizik koji su preuzeli baveći se poljoprivredom. U uvjetima kada više nema zaštitnih carina, opstat će samo konkurentni i oni koji su se bolje pripremili za konkurenciju, oni koji su više uložili imat će veće šanse biti uspješni, drži premijer i dodaje da, nažalost, svi ne mogu biti jednako uspješni, jer u suprotnom ne bi bilo kriterija uspješnosti. Poljoprivredna proizvodnja je izuzetno važna i to je u EU prihvaćeno, pa će u nadolazećim godinama biti više poticana i Hrvatska će iz financijske omotnice EU do 2020. godišnje dobivati 400 milijuna eura, rekao je. Odgovarajući na tvrdnje proizvođača da je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina netransparentno dodjeljivao poticaje, Milanović je rekao kako su to vrlo teške optužbe koje nisu dokazane te da osobno ne vjeruje da je to ministar činio i da Jakovina radi dobar posao.

ZAGREB

Premijer Zoran Milanović rekao je da je izgradnje Pelješkog mosta za Hrvatsku izuzetno značajno pitanje, simbolički i funkcionalno, da ima prometno opravdanje, a da za EU neće biti preveliki financijski teret. Milanović je pojasnio da svojedobno nije bio protiv izgradnje mosta, nego toga da se ide u projekt za koji nije zatvorena financijska konstrukcija. Vidjet ćemo što će biti do kraja rujna i što će odlučiti Europska komisija na temelju predstudije izvedivosti rekao je premijer. Vezano uz ratifikaciju graničnog sporazuma s BiH koji su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović, a koji nije još ratificiran, Milanović je rekao da je sporazum dobar za Hrvatsku i da je to znao i predsjednik Tuđman, jer se njime rješava 1000 kilometara međudržavne granice koja je sada i vanjska granica EU. To je u interesu dobrosusjedskih odnosa, rekao je Milanović. Također je rekao da na BiH strani ima više sudionika koji nisu usuglašeni i da to predstavlja problem.

ZAGREB

Predsjednik Vlade Zoran Milanović smatra da je pitanje režima izručivanja vlastitih građana tema za razgovor u EU jer se radi o pravilu koje diskriminira neke države. Vezano uz 'Lex Perković' te činjenicu da bi ovaj tjedan Hrvatska trebala poslati Europskoj komisiji objašnjenja o zakonu o europskom uhidbenom nalogu, Milanović je, gostujući sinoć u emisji HTV-a Nulta točka, rekao da se radi "o jednom pravilu koje je vrlo nezgodno nasađeno i diskriminira države". "Ne vrijede ista pravila za Hrvatsku jer je Hrvatska u toku (pristupnih) pregovora, kao i Slovenija par godina ranije, nešto potpisala i ima stroži režim od onoga koji ima Austrija ili Francuska, a radi se o izručivanju vlastitih državljana. Smatramo da je to tema za razgovor", rekao je Mialnović. Ne želi, istaknuo je, da za djela koja su se događala u ratu, slučajno ili bilo kako, hrvatski državljani idu izvan Hrvatske. "Mogu se jedino pitati zašto u Hrvatskoj nisu pokrenute procesne radnje ili protiv tog čovjeka (Perkovića) ili povodom tog kaznenog dijela koje se dogodilo 1983. pa da se prekine tijek zastare u Hrvatskoj", naglasio je. Da se to učinilo, rekao je, zastare u Hrvatskoj za progon tog kaznenog dijela ne bi bilo. Kad bismo i postupili po želji povjerenice Reding, ne možemo ga izručiti zbog zastare. "Ljudima koji su odgovorni za takve zločine za koje je u Hrvatskoj nastupila zastara se u ovome trenutku ne može suditi niti u Hrvatskoj jer je ona nastupila, niti ih se može izručiti, jer je zastara prepreka za izručenje. Zato i idemo na izmjenu Ustava - ako nema zastare, nema ni prepreke izručenju", rekao je Milanović.

ZAGREB

Na brodici sa sedam članova posade jučer je popodne nedaleko Primoštena izbio požar koji je u potpunosti uništio brodicu, dok se posada spasila skokom u more, izvijestilo je rano danas Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Članovi posade uništene brodice neozlijeđeni su, ali su u šoku od proživljene havarije. Sumnja se da je uzrok požara kvar na brodskim instalacijama. Zapaljena brodica je, prema dojavi Pomorske policije, nakon gašenja požara potonula, ali nije uočeno zagađenje mora. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) jučer je oko 16 sati s privatne jahte primila poziv opasnosti za brodicu u plamenu oko tri nautičke milje zapadno od Primoštena. U trenutku dojave u moru se nalazilo sedam članova posade zapaljene brodice, te je pokrenuta akcija traganja i spašavanja u koordinaciji sa Lučkom kapetanijom Šibenik i Pomorskom policijom prema poziciji pomorske havarije. Nedugo nakon dojave svih sedam članova posade zapaljene brodice, šest ukrajinskih državljana i jedan hrvatski skipper, iz mora je spasila posada jahte "Per Aspera Ad Astra". Brodolomci su kasnije u koordinaciji sa MRCC Rijeka i plovilom Pomorske policije "Nikola Tavelić" prebačeni na drugu motornu jahtu "Blue Mar 2" čija je posada sudjelovala u gašenju požara, te su u 17,40 sati iskrcani u Ražnju.

ZAGREB

Hrvatski, srpski i crnogorski književnik i scenarist Mirko Kovač umro je u 75. godini života, objavili su mediji. Kovač je autor više romana, novela, zbirki pripovijedaka, eseja, TV-drama i filmskih scenarija te dobitnik brojnih nagrada. Rođen je 26. prosinca 1938. blizu Bileće u Crnoj Gori, živio je u Beogradu do 1991., kada se slijedom društveno-političkih zbivanja seli u Hrvatsku i postaje važan dio hrvatske književnosti. Autor je mnogih nagrađivanih romana, "Gubilište" kojim počinje književni 'crni val', "Životopis Malvine Trifković", "Vrata od utrobe", "Kristalne rešetke", a napisao je i više zbirka novela te scenarija za mnoge TV i radiodrame. Zbirka pripovjedaka Rane Luke Meštrevića iz 1971. dobila je nagradu Milovan Glišić, ali je 1973. ta knjiga povučena iz knjižnica i osuđena kao "crna slika stvarnosti", dok je pisac proglašen "perjanicom crnog vala". Napisao je scenarij za filmove Mali vojnici, Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije, Tetoviranje i dr. Mnogi filmovi nastali prema njegovim scenarijima dobili su domaće i svjetske nagrade. Knjige su mu prevođene na desetak jezika, među njima njemački, francuski, talijanski, engleski i švedski. Dobitnik je nagrada "Tucholsky" švedskog PEN-centra, "Meša Selimović", "Vladimir Nazor", Knjižne nagrade Kiklop za životno djelo, Trinaestojulske nagrade, koja je najveće crnogorsko nacionalno priznanje i NIN-ove nagrade. Jedan od ključnih scenarista jugoslavenske kinematografije dobio je početkom srpnja ove godine i nagradu "50 godina", koju Motovunski filmski festival dodjeljuje umjetnicima koji su više od pola stoljeća posvetili radu na filmu. U drugoj polovini osamdesetih angažirao se protiv Miloševićeva režima i srpskog nacionalizma. Na jednom skupu u Beogradu Šešeljevi pristaše su mu razbili glavu, a dobivao je i prijetnje, pa je krajem 1991. odselio u Rovinj u Hrvatsku gdje je živio do smrti. Kao stalni suradnik ugašenog splitskog tjednika Feral Tribune nastavio je pisati protiv hrvatskoga nacionalizma.

OPUZEN

Projekcijom filma "Svećenikova djeca" redatelja Vinka Brešana u Opuzenu je sinoć počeo Treći opuzenski filmski festival, koji će trajati do 23. kolovoza. U pet festivalskih dana bit će prikazano 75 naslova u kategorijama dugometražnog igranog filma, dokumentarnog, animiranog i hrvatskog filma. Kako je istaknuo direktor festivala Augustin Zonjić, u ukupno 3812 minuta europskog filma bit će prikazano više zanimljivih naslova, među kojima je hrvatska premijera španjolskog filma "Zaslužena lekcija" redatelja Ivana Ruiza Floresa, potom "Rimu, s ljubavlju" Woodya Allena, francuski film "Ministar" Pierrea Schoellera, pobjednik Berlina prošle godine film "Cezar mora umrijeti" braće Paola i Vittoria Tavianija. Također, bit će održan i popratni program koji će sačinjavati brojne radionice. Program Festivala održavat će se na tri lokacije: Pjaca, Riva i Likovni salon. Festival će završiti projekcijom filma "Košnice" koji je nastao u koprodukciji Hrvatske, Češke, Velike Britanije, Izraela i Njemačke.

(Hina) xjn yjn

An unhandled error has occurred. Reload 🗙