"To je moja subjektivna procjena, a to je pet posto slovenskog BDP-a", rekao je Masten u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote.
Dodao je da je ukupna šteta nastala od 2009. zbog problema loših kredita u slovenskim bankama zapravo oko 3,5 milijardi eura, ako se uvaže negativne posljedice takvog stanja u bankama na poslovanje poduzeća.
Ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani svojedobno je bio i član savjeta slovenske središnje banke. On smatra da su za prekasno reagiranje na probleme slovenskih banaka najviše odgovorni vlada Boruta Pahora i tadašnji guverner središnje banke Marko Kranjec, jer se je problem loših kredita dugo zanemariivao, a njihova visina po mnogim ocjenama danas u slovenskim bankama prelazi sedam milijardi eura.
Postupke sanacije slovenskih banaka prebacivanjem njihovih problematičnih potraživanja na "lošu banku" kontrolira Europska komisija kako se ta operacija ne bi tretirala kao nedopuštena državna pomoć bankama.
Masten je rekao da su evidentne teškoće u komunikaciji između Slovenije i Europske komisije o pitanju kolika je prava tržišna vrijednost loših kredita i koliko je od njihove knjigovodstvene vrijednosti potrebno otpisati prije prebacivanja na "lošu banku", zbog čega taj proces kasni nekoliko mjeseci.
Masten je rekao da se boji 31. listopada, kad će Europska komisija objaviti novu ocjenu o tome koliko je Slovenija napravila na smanjivanju svoga previsokog proračunskog deficita, te kako ispunjava njezine preporuke iz svibnja koje se dijelom odnose i na problematiku sanacije slovenskih banaka.
"U preostala dva mjeseca malo se može napraviti. Mogu se se samo nadati da ocjena koju će nam tada dati Europska komisija neće biti jednaka ocjeni koju u glavama imaju za Sloveniju već napisanu, a ta je ocjena negativna", rekao je Masten.