"Žalim što sam povrijedio ljude. Žalim što sam naštetio Sjedinjenim Državama", rekao je 25-godišnji vojnik u završnoj fazi procesa koji se protiv njega vodi na vojnom sudu u Fort Meadeu u državi Maryland. "Ispričavam se za neočekivane rezultate mojih djela. Posljednje tri godine su za mene bile poučno iskustvo".
Manning bi mogao biti osuđen na do 90 godina zatvora jer je proslijedio 700.000 dokumenata, snimaka s bojišta i diplomatskih bilješki WikiLeaksu, što je tu stranicu koja se zalaže za transparentnost politike i njenog osnivača, Juliana Assangea, dovelo u središte pozornosti svjetske javnosti.
Manningovi odvjetnici su nastojeći postići blažu kaznu tražili da sucima pokažu da su Manningovi nadređeni zanemarili znakove mentalnog stresa kod njega a vojni psiholog je svjedočio da se Manning osjećao izoliranim jer se borio se dvojbama oko rodnog identiteta.
Glasnogovornik vojske je rekao da će sutkinja Denise Lind izreći presudu Mannigu najranije idućeg tjedna. Vojna sutkinja, pukovnica Denise Lind oslobodila je 30. srpnja američkog vojnika Bradleya Manninga krivnje za pomaganje neprijatelju, najtežoj točki optužnice za davanje povjerljivih dokumenata WikiLeaksu, ali ga je proglasila krivim po većini od ukupno 20 točaka optužnice za najveće odavanje tajnih informacija u američkoj povijesti.
Američka vlada tražila je maksimalnu kaznu zbog, po njezinoj ocjeni, ozbiljnog ugrožavanja nacionalne sigurnosti, uključujući i izvještaje s bojišnice u Iraku i Afganistanu, dok su aktivisti opravdavali Manningov potez kao nešto što razotkriva tajne američke operacije u inozemstvu.
Tužitelji su tijekom suđenja ustrajali u tvrdnji da je američka sigurnost bila ugrožena kada je WikiLeaks objavio videosnimku borbene akcije američkog vojnog helikoptera Apache, diplomatske bilješke i tajne podatke o zatvorenicima u Guantanamu, a koje je Manning predao WikiLeaksu dok je od studenoga 2009. do uhićenja u svibnju 2010. služio u Iraku kao vojni analitičar.