Prosječna kamata na kredit viši od milijun eura u eurozoni je u travnju ove godine iznosila 2,2 posto, a u Sloveniji 4,6 posto, a slovenske će banke ove godine naplatiti 725 milijuna kamata na 15,76 kredita, što je skoro 400 milijuna eura više nego kad bi se obračunavala prosječna kamatna stopa za te kredite u eurozoni, navodi list.
U Novoj Ljubljanskoj banci (NLB) koja je najveća slovenska banka u vezi s tim navode da poduzeća s dobrim referencama mogu dobiti relativno povoljan kredit i od banaka u inozemstvu, pri čemu granice nisu problem, ali je njena kamatna politika uvjetovana i vlastitom nemogućnošću da se zaduži u inozemstvu i nastojanjem da drastično smanji kreditnu eksponiranost u najvećoj financijskoj krizi, navodi "Dnevnik".
List navodi da visoke kamatne stope u Sloveniji koje su u sve većem raskoraku s kamatama u eurozoni ne prijete samo daljnjem smanjivanju konkurentnosti nego i "potopu" slovenskog gospodarstva, pa i središnja banka zato bankama preporučuje da pri politici kamatnih stopa za poduzeća više nego do sada prave razliku između svojih dobrih i loših klijenata.
U nekim drugim slovenskim banakama priznaju da su sadašnji troškovi financiranja kredita teško održivi i pozivaju na "sistemske mjere na državnoj razini", ali kamate opravdavaju visokim rizikom na tržištu, te visokim kamatama koje su same prisiljene davati ulagačima na deponirana sredstva.