Podgorički Viši sud osudio je na ponovnom suđenju Ivu Menzalina, Špiru Lučića, Boru Gligića i Ivu Gojnića na ukupno 12 godina zatvora zbog ratnog zločina i nečovječnog postupanja prema hrvatskim ratnim zarobljenicima u Morinju.
Menzalin je osuđen na četiri, Lučić i Gligić na po tri, a Gojnić na dvije godine zatvora.
"Opća ocjena predmeta Morinj je da suđenje izražava tendenciju pravosudnih vlasti Crne Gore da one koji su bili nadređeni neposrednim izvršiteljima zločina poštede odgovornosti", priopćila je Akcija za ljudska prava.
U toj udruzi smatraju da je državno tužiteljstvo Crne Gore propustilo zločine u Morinju tretirati kao organizirani sustav zlostavljanja zatvorenika i optužiti osobe koje su bile nadređene neposrednim izvršiocima, iako je za to bilo temelja.
"U odnosu na nadređene, bilo je moguće primjeniti zakonske odredbe o oblicima odgovornosti kao što su pomaganje, sudioništvo ili zapovjedna odgovornost. Međutim, nijedna osoba nije optužena ni osuđena na temelju nekog od navedenih oblika odgovornosti", upozoravaju u Akciji.
Također primjećuju da je crnogorsko pravosuđe u slučaju Morinj postupalo bitno drugačije od Haaškog suda i specijaliziranog Odjela za ratne zločine Suda BiH gdje je za zločine počinjene u logorima odgovarao veliki broj onih koji nisu bili neposredni izvršitelji.
Komentirajući kazne četvorici ratnih zločinaca, u udruzi ocjenjuju da su one niske, jer je podgorički Viši sud dao neopravdani značaj olakotnim, a nije uzeo u obzir otežavajuće okolnosti.
"Istovjetne, niske kazne zatvora od 4,3 i 2 godine kao i u drugoj prvostupanjskoj presudi iz siječnja 2012. posljedica su neopravdano velikog značaja koji je Viši sud dao olakotnim okolnostima na strani okrivljenih (ranije neosuđivani, u braku, imaju djecu, lošeg zdravstvenog stanja)", navodi se u priopćenju.
"Sud, isto tako, nije uzeo u obzir otežavajuće okolnosti koje su za Haaški sud bile ključne u sličnim slučajevima: bespomoćnost žrtava, zloupotrebu položaja nadređenih zapovjednika stražarskih mjesta, veliki broj oštećenih, upornost u izvršenju djela iskazanom kroz izvršenje zločina u dužem periodu i kontinuiranu patnju preživjelih žrtava zbog traume", smatra Akcija za ljudska prava.
Četvorici bivših pripadnika rezervnog sastava JNA sudilo se tri puta, a ako žalbeni sud i treći put prihvati žalbu obrane, on će donijeti i konačnu presudu.
U logoru Morinj, koji je osnovala bivša JNA, od listopada 1991. do kolovoza 1992. bilo je zatvoreno i zlostavljano više od 160 Hrvata, među kojima veliki broj civila koji su dovođeni s dubrovačkog ratišta.