To je prvi put da se objavljuje ovakav popis koji je njemačka vlada sastavila u suradnji s Agencijom za zapošljavanje.
Pošto je lani olakšao ishođenje radne dozvole za visokostručnu radnu snagu, Berlin sad želi omogućiti osobama sa srednjom stručnom spremom - električarima, medicinskim sestrama, bolničarima u staračkim domovima - da se lakše usele u Njemačku. Preduvjet da bi zainteresirani stanci mogli ući u Njemačku bit će predočenje stručne diplome iz područja u kojemu zemlji nedostaje radne snage.
Dosad je Njemačka situacije u kojima joj je trebao određeni tip radnika rješavala izravnim dvostranim sporazumima između agencija za zapošljavanje, rekao je glasnogovornik ministarstva gospodarstva. Na taj su način u Njemačku stigli, primjerice, bolničari iz Filipina i iz Hrvatske, rekao je.
Zbog niske nezaposlenosti i starenja stanovništva, Njemačkoj nedostaje kvalificirane radne snage koju pokušava privući iz susjednih europskih zemalja, ali sve više i iz onih udaljenijih.
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) pokazala je u veljači u jednoj studiji da Njemačka nije dovoljno otvorena za zapošljavanje strane radne snage, osobito one bez visoke stručne spreme, kako bi na svojem tržištu rada ublažila negativan utjecaj starenja stanovništva.
Premda je "Njemačka jedna od zemalja OECD-a s najmanje zapreka za useljavanje visokostručne radne snage (...) radnici bez sveučilišne diplome teško se useljavaju", tumači OECD u svojoj studiji. Njemačka svake godine prima oko 25.000 radnika iz zemalja izvan EU-a i izvan Europske organizacije za slobodnu trgovinu, što je oko 0,02 posto stanovništva. U Australiji, Danskoj, Kanadi i Velikoj Britaniji taj je broj pet do deset puta veći, dodaje organizacija radi usporedbe.