Tako Zdeslav Šantić smatra da država u financijskom sektoru nema razloga zadržavati vlasništvo, dok Ljubo Jurčić ocjenjuje da je ekonomski i dugoročno politički, to vrlo loša odluka.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluke o prodaji 871.142 dionice Hrvatske poštanske banke, što čini 99,13 posto temeljnog kapitala te banke, kao i o prodaji do 50 posto dionica te dokapitalizaciji Croatia osiguranja.
Oba društva trebala bi se privatizirati javnim prikupljanjem ponuda strateških investitora. Privatizacijski natječaji bi trebali biti raspisani već ovaj mjesec i trajali bi do polovine rujna, a Vlada bi o ponudama raspravljala krajem rujna i početkom listopada.
Po riječima ministra financija Slavka Linića, jedan od ciljeva ciljevi koje Vlada želi postići prodajom dijela vlasničkog udjela u te dvije kompanije jest ostvarenje dodatnih prihoda u državnom proračunu radi umanjenja ukupnog deficita/javnog duga po proračunu za 2013. godinu.
"Jedna smo od najteže pogođenih zemalja u globalnom gospodarstvu financijskom krizom i po duljini i po kumulativnom padu BDP-a, i to je jedan od najvećih problema domaćeg gospodarstva. Prvenstveno je to posljedica nekonkurentnog domaćeg gospodarstva, koje se dominantno oslanjalo da domaću potražnju. U prilog toj niskoj konkurentnosti ide i činjenica da je još uvijek velika uloga države u domaćem gospodarstvu“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U financijskom sektoru ne postoji razlog da država zadrži vlasništvo, kao što je to primjerice u slučaju šuma i voda, smatra Šantić.
Također, dodaje da je dokazano kad je država vlasnik, da su i efikasnost poduzeća i investicije niže, dok privatni sektor resurse koristi mnogo efikasnije.
"Obje tvrtke trebaju dodatni kapital za daljnji razvoj i eventualno širenje na domaćem, a Croatia osiguranje i na regionalnom tržištu. Trebaju strateškog partnera koji bi donio svježi kapital i dodatni know-how, kojim bi se unaprijedilo poslovanje, a samim time i omogućila i dugoročno veća perspektiva tim tvrtkama“, ocjenjuje Šantić.
Ističe da su najavljene privatizacije bitne za proračun, jer je cijena zaduživanja države na inozemnim i domaćem tržištu osjetno viša nego prije krize.
"Netko će reći da je prije nekoliko godina vrijednost imovine tih poduzeća bila veća nego sada. Činjenica jest da je vrijednost imovine zbog krize, pogotovo u ovoj regiji, smanjena. No, ako se gleda isključivo financijski aspekt, ne smije se smetnuti s uma i da je cijena zaduživanja države puno viša nego prije krize", ističe Šantić.
Dodaje i da je puno svrsishodnije da se sredstva iz proračuna u financijskom sektoru usmjere na jačanje kapaciteta Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).
S druge pak strane, Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista smatra da je politički gledano, riječ o lošoj odluci.
"Politički, to je vrlo loša odluka. HPB i CO nisu nam izvor problema, pa nisu niti sredstvo rješavanja problema", istaknuo je Jurčić.
Pojašnjava da se suvremena država zasniva i razvija na teritoriju, stanovništvu i kapitalu.
"Cilj svake politike trebao bi biti da podiže kvalitetu svog prostora, dakle teritorija, zatim kvalitetu i sposobnost građana te vrijednost nacionalnog kapitala. Bez usklađenosti ta tri područja nema razvoja društva", navodi Jurčić.
Odlukama o privatizacije HPB-a i Croatia osiguranja zapravo se zadire u vrijednost nacionalnog kapitala, smatra Jurčić.
"Ako zamislimo situaciju da idemo rješavati javni dug prodajom državne imovine, to je pogrešna ekonomska odluka. Njome se zemalja dovodi u još lošiju situaciju, i sve je bliže bankrotu. Samo stečajni upravitelji pokrivaju dugove prodajom imovine, dok vlade to trebaju rješavati povećanjem zarade", kaže Jurčić.
Napominje da javni dug nisu kreirale HPB i CO, već hrvatski politički i gospodarski sustav. Stoga ne vidi rješenje u prodaji imovine, nego u promjeni sustava i politike.
Navodi i da je odluka o prodaji tih dviju tvrtki protivna suvremenom upravljanju državom.
"U apsolutnom iznosu vrijednost duga se ne treba smanjivati, ali se mora povećavati vrijednost BDP-a. Financijski i računovodstveno, prodaja tih tvrtki može izgledati dobro, ali ekonomski i dugoročno politički, to je vrlo loša odluka", zaključuje Jurčić.