Odredbe Zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili hrvatskoga teritorijalnog mora, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama.
Zakonom se uvodi jedinstveni postupak za izdavanje dozvole i sklapanje ugovora za eksploataciju, obveza sklapanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploataciji ugljikovodika, ugovora o istraživanju i eksploataciji uz obvezu plaćanja naknade i poreza.
Investitoru se tako omogućuje korištenje zemljišta za izvođenje rudarskih radova uz jednostavniji i učinkovitiji postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te se propisuje jasna obveza investitora o pridržavanju svih važećih propisa koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine, te sanacije područja na kojem su se izvodili rudarski radovi, a prilikom potpisa ugovora definirat će mu se iznos bonusa i naknade.
Zakonom je određeno formiranje i nadležnosti Agencije za ugljikovodike koja, uz ostalo, sudjeluje u pripremi i organizaciji prezentacija u cilju upoznavanja potencijalnih investitora s ugljikovodičnim potencijalima RH te sudjeluje u provođenju postupka za izdavanje dozvole i sklapanje ugovora.
Lesar upozorava kako je Agencija ovlaštena zatražiti od investitora bilo koje podatke vezane za ispunjenje obveza u skladu s uvjetima izdane dozvole i odredbama sklopljenog ugovora, ali nema sama pravo provoditi ekspertizu i eventualno ući u spor s investorom.
"Pravo agencije da provjerava te podatke nije upisano u zakon", naglašava. Upozorava i da se zakonom ne uređuje tko u ime Republike Hrvatske "nadzire što koncesionar zna i do kojih podataka je došao".
"Zakon omogućava da dođemo u situaciju da koncesionar sakrije pola podataka i nikome ništa", poručio je.
Bez prave državne kontrole, koja će u svakom trenutku imati pravo izvršiti provjeru svih podataka, može nam se dogoditi da sklapamo nepovoljne dugoročne ugovore, poručio je.
Igor Rađenović (SDP) ističe da je u zakonu uzeta u obzir dugogodišnja svjetska praksa drugih zemalja koje svoj gospodarstvo temelje na eksploataciji nafte i plina, poput Norveške.
Zakon će omogućiti dobro gospodarenje prirodnim resursima, a potaknut će i investicije jer se potencijalnim investitorima omogućava puna pravna sigurnost, ustvrdio je.
Pozitivnim ističe da se uvodi jedinstveni postupak za izdavanje dozvole i sklapanje ugovora za eksploataciju, kroz jedan javni natječaj, a vrlo važnim smatra i to što je zakonom propisano da vlasnišvo nad cijelokupnom dokumentacijom vezanom za ugljikovodike pripada Republici Hrvatskoj.
Zakonom su utvrđeni i maksimalni standardi u zaštiti okoliša i prirode te zdravlja i sigurnosti ljudi, dodao je.
"Cilj je dati šansu da po najvišim standardima iskoristimo bogatstva koja imamo radi razvoja cijelog gospodarstva", ustvrdio je.