VILNIUS - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso najavio je u petak u Vilniusu da će Komisija sljedeći tjedan objaviti prijedlog jedinstvenog mehanizma za restrukturiraje banaka, s ciljem da se on usvoji do kraja mandata sadašnjeg saziva Europskog parlamenta, do proljeća sljedeće godine. Taj mehanizam bio bi nadležan za provedbu novih zajedničkih pravila koja su prije nekoliko dana dogovorili ministri financija zemalja članica. Po novim pravilima troškove restrukturiranja ili likvidacije banaka koje zapadnu u poteškoće snosit će najprije dioničari, zatim najslabije osigurani vjerovnici, poslije njih, bude li potrebno, vlasnici senior obveznica i kao posljednji štediše, odnosno oni s polozima većim od 100.000 eura, dok se u pologe ispod toga iznosa neće dirati. Provedbu tih novih pravila trebao bi nadzirati novi mehanizam, koji će Komisija objaviti u sljedeću srijedu. "Moramo postaviti bankovnu uniju na čvrste temelje. To je ključno za povratak povjerenja i rješavanje preostalih slabosti u financijskom sektoru", rekao je Barros.
BERLIN/ZAGREB - Nove narudžbe u njemačkoj industriji ponovo su oštro pale u svibnju, pritisnute padom domaće i potražnje iz eurozone, objavilo je ministarstvo gospodarstva i tehnologije. Cjenovno, kalendarski i sezonski prilagođene narudžbe smanjile su se u svibnju 1,3 posto u odnosu na mjesec ranije, kada su pale za revidiranih 2,2 posto. U ministarstvu posebno izdvajaju natprosječno slab obujam velikih narudžbi. Domaće su narudžbe potonule dva posto a one iz inozemstva za osjetno blažih 0,7 posto. U segmentu inozemnih narudžbi veliki su uteg bile narudžbe iz zemalja eurozone koje su potonule čak 3,9 posto dok su one iz trećih zemalja porasle 1,1 posto. Najviše je oslabila potražnja za potrošačkim dobrima, za 3,1 posto. Nešto blaži pad narudžbi zabilježili su proizvođači investicijskih dobara, za 1,8 posto. Na godišnjoj razini ukupne su narudžbe u svibnju pale dva posto, nakon 0,3-postotnog pada u travnju. Ponovo je veliki pad potražnje zabilježen u matičnoj Njemačkoj, za 4,2 posto. Inozemne su narudžbe u svibnju na godišnjoj razini pale za osjetno blažih 0,3 posto, pri čemu je snažan pad narudžbi iz eurozone, za 7,1 posto, amortizirao rast onih iz trećih zemalja, za 3,8 posto.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognozu rasta talijanskog gospodarstva, upozorivši da su izgledi za treće po veličini gospodarstvo eurozone i dalje slabi a nezaposlenost neprihvatljivo visoka. U godišnjem izvješću o Italiji MMF je jučer prognozirao da će se aktivnosti u talijanskom gospodarstvu smanjiti ove godine 1,8 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 1,5 posto. U 2014. trebale bi porasti 0,7 posto iako u MMF-u upozoravaju na moguće prepreke, poput podbačaja u mjerama štednje i nestašice kredita. Produljena recesija povećat će udio nenaplativih kredita u portfeljima banaka, posebno kada su u pitanju mala poduzeća i građevinski sektor, i "potaknuti zabrinutost za fiskalnu poziciju zemlje", ističe se u izvješću. U MMF-u konstatiraju također da je recesija "nagrizla kvalitetu imovine i profitabilnost talijanskih banaka". Oprezan oporavak gospodarstva bit će uglavnom rezultat izvoznih prihoda i umjerene promjene trenda u ulaganjima zahvaljujući isplati milijardi eura državnog duga privatnim dobavljačima, procjenjuju u MMF-u. Vlada bi pak trebala ubrzati reforme i provesti dugo odgađane privatizacije, dodaju.
ZAGREB - Grčka će uvesti prijelazna ograničenja za hrvatske radnike, objavilo je u petak grčko ministarstvo rada i socijalne politike. "Naša zemlja pozdravlja ulazak Hrvatske u obitelj Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Kao što je poznato, pristupni ugovor koji je potpisala ta zemlja omogućuje Grčkoj da uvede prijelazna ograničenja za slobodno kretanje radnika iz Hrvatske. U tom kontekstu, želim vas obavijestiti da ćemo uvesti te mjere u početku na dvije godine, što smo učinili u svakom procesu proširenja do sada", kaže se u priopćenju pomoćnika ministra Nikolaosa Panagiotopoulosa dostavljenom Hini. Prijelazna ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika prije Grčke je uvelo još 11 država članica - Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg i Malta. Ograničenja neće uvesti Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija Litva i Latvija. Još nije poznato što su odlučile Italija i Bugarska.
SARAJEVO - Hypo Alpe Adria Bank u Bosni i Hercegovini ponudila je arbitražni postupak svojim klijentima koji su ranije sklopili ugovore o kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima, a lokalni mediji u petak konstatiraju kako je to izravni rezultat presude koju je u korist korisnika sličnih kredita u Hrvatskoj donio Trgovački sud u Zagrebu. Bosanskohercegovački ogranak Hypo banke izvjestio je javnost kako je udruzi pod nazivom "Švicarac" koja okuplja korisnike kredita u CHF uputio ponudu za pokretanje arbitražnog postupka kojim bi se utvrdila zakonitost ugovora s valutnom klauzulom u švicarskoj nacionalnoj valuti. Banka nudi da postupak arbitraže vodi sedmočlano arbitražno povjerenstvo čije bi članove izabrale zainteresirane strane. Sastavni dio dogovora bio bi da je odluka tog povjerenstva konačna i obvezujuća i za banku i za udrugu koja okuplja korisnike kredita, a njome bi se morali rukovoditi i svi sudovi u BiH.
LJUBLJANA - Slovenska farmaceutska kompanija Krka iz Novog Mesta u prvoj polovici ove godine zabilježila je rekordnih 597 milijuna eura prihoda, ali će zbog pada prodaje na nekim tržištima biti prisiljena snižavati cijene. "Konkurencija je sve jača i to donosi više troškove marketinga. U budućnosti ćemo naše proizvode morati prodavati po još nižim cijenama i proizvoditi bitno više nego danas", izjavio je za ljubljanski "Dnevnik" od petka direktor Krke Jože Colarič. Krka je prihode u prvoj polovici ove godine povećala za 6 posto, pri čemu se prodaja na području istočne Europe povećala za 25 posto, a na tržištima zapadne Europe za samo jedan posto. Prodaja u srednjoj Europi pala je za dva posto, a u jugoistočnoj Europi za 8 posto. Skupština dioničara Krke u četvrtak je odbila prijedlog isplate viših dividendi dioničarima koje su predlagali mali dioničari, te Splitska banka i Hypo banka Zagreb koje zajedno imaju oko pet posto dionica Krke, a odbijen je i njihov prijedlog da se ukine statutarna odredba po kojoj je za preuzimanje više od 20 posto dionica Krke potrebna suglasnost nadzornog odbora, a za stjecanje više od četvrtine dionica pristanak skupštine dioničara, navodi list.
LJUBLJANA - Slovenski proizvođač kućanskih aparata Gorenje zaključio je ugovor o strateškom partnerstvu s japanskim Panasonicom, objavio je slovenski koncern u petak u priopćenju za javnost. Na temelju ugovora o strateškom partnerstvu, Panasonic će u Gorenje investirati 10 milijuna eura, te postati njegov treći najveći vlasnik, izjavio je direktor Gorenja Franjo Bobinac. Slovenski koncern, koji je zadnjih godina tražio strateškog partnera, u priopćenju za javnost navodi da je partnerstvo s Panasonicom povijesni trenutak u njegovim strateškim planovima razvoja. Predviđa se da će da će na početku suradnje Gorenje i Panasonic zajedno razvijati novu generaciju strojeva za pranje rublja za tržište EU-a, te proizvoditi hladnjake s Panasonicovom robnom markom za distribuciju u Rusiji i drugim tržištima bivšeg SSSR-a, a predviđena je i mogućnost zajedničke distribucije kuhinjskih aparata obje kompanije.
MOSTAR - Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik optužio je jednu od najvećih svjetskih tvrtki za proizvodnju čelika ArcelorMittal da godinama oštećuje proračun tog entiteta izvlačeći dobit i plaćajući manje poreze putem takozvanih transfernih cijena rude koju crpi iz Rudnika željezne rude u Omarskoj kod Prijedora, u kojem je većinski vlasnik, prenijeli su petak tiskani mediji u BiH. Po navodima Glasa Srpske, Dodik je najavio da će RS preispitati privatizaciju tog rudnika željezne rude. "Godinama se iz Republike Srpske odlijeva novac i tome moramo stati na kraj. Moramo to raščistiti s tom tvrtkom, a kad završimo, razgovarat ćemo o privatizaciji starih ljubijskih rudnika", rekao je Dodik. Pojasnio je da je indijski koncern ArcelorMittal preko transfernih cijena prenosio dobit iz trgovačkih društava koja djeluju na područjima s razmjerno visokim poreznim opterećenjima u povezana društva koja djeluju u zemljama s manjim poreznim opterećenjem.
TOKIO - Japanski elektronički gigant Panasonic priopćio je u petak da će zatvoriti jedinu tvornicu solarnih ploča u Europi koja se nalazi u Mađarskoj, čime se ukida 550 radnih mjesta. Tvornica u mađarskom gradu Dorogu prestat će s proizvodnjom u rujnu a službeno će biti zatvorena u ožujku iduće godine, izvijestila je glasnogovornica Panasonica u Tokiju. Japanska će kompanija ipak zadržati aktualnu razinu proizvodnje na međunarodnoj razini, prebacujući poslove iz europskih pogona na one u Japanu i Maleziji. Odluka je donesena zbog pada europskog tržišta solarnih ploča, dijelom i zbog smanjenja državnih subvencija. Japansko je tržište pak zabilježilo rast zahvaljujući javnim poticajnim programima za obnovljive izvore energije. "Sektor stalno bilježi dramatične promjene u potražnji. Naša odluka je da se nosimo s tim promjenama u sektoru ", kazala je glasnogovornica Panasonica. "Želimo pojačati svoju konkurentnost cijenama i profitabilnošću", dodala je.
VIGO - Divovski kranovi u španjolskom brodogradilištu u gradu Vigu stali su zbog gubitka narudžbi, za što se krive prijetnje Europske unije (EU) da bi mogla prisiliti brodograditelje da vrate milijarde eura spornih državnih subvencija. Brodogradilište metalnih brodova radi s pola kapaciteta, i to zahvaljujući narudžbi američkog klijenta za izgradnju broda za naftnu platformu, što ga čini sretnom iznimkom, kazao je čelnik tvrtke Alberto Iglesias. "Prije četiri ili pet godina mogli smo, samo ako smo htjeli, potpisati istovremeno i pet ugovora", dodao je. Ujedno napominje i da su španjolska brodogradilišta u velikim teškoćama nakon što je EU 2011. naložio vladi da ukine državne potpore tome sektoru. Prijetnja da bi Bruxelles mogao vladi odrediti da zatraži povrat većine od tri milijardi eura državne pomoći koju je sektor primio u razdoblju od 2005. do 2011. samo im otežava ionako velike probleme i strahove. Sektor brodogradnje izgubio je ugovore za 50 brodova zbog bojazni koje su potpirile istrage EK o državnoj pomoći, rekli su iz udruženja PYMAR koje zastupa interese španjolskih brodograditelja. Šest španjolskih brodogradilišta već je ugašeno posljednjih godina. Radi ih još 19, sa 87 tisuća zaposlenih, izravno ili neizravno.
LONDON - Cijene nafte neznatno su u petak porasle na londonskom tržištu, prema razini od 106 dolara za barel, uoči objave pozorno praćenog izvješća o stanju na američkom tržištu rada. Na londonskom je tržištu cijena barela ostala na skoro jednakoj razini kao i u vrijeme jučerašnjeg zatvaranja tržišta, od 105,77 dolara. Na američkom je tržištu cijena pala 23 centa, na 101,01 dolar. Jučer su američka tržišta bila zatvorena zbog državnog praznika. U fokusu je tržišta danas izvješće američke vlade o zapošljavanju u lipnju. Očekuje se da će pokazati blago usporavanje u odnosu na prethodni mjesec. Američka središnja banka proglasila je zapošljavanje ključnim kriterijem za kreiranje monetarne politike. Nedavno je guverner Ben Bernanke zabrinuo tržišta najavom skorašnjeg smanjivanja poticajnih mjera ako se gospodarski oporavak pokaže održivim. U međuvremenu su Europska središnja banka i britanska središnja Bank of England signalizirale da neće previše žuriti s ukidanjem poticaja. Naftna tržišta podupire smanjena opskrba s Bliskog istoka, povezana sa svrgavanjem egipatskog predsjednika Mohameda Mursija i s obustavom rada u vodećem libijskom izvoznom terminalu, zbog radničkih prosvjeda.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok je euro pod pritiskom nakon što su jučer europska i britanska središnja banka poručile da će i dalje voditi poticajnu monetarnu politiku. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 1,7 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,4 posto. Južnokorejski Kospi indeks oslabio je, pak, 0,3 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji snažan skok cijena dionica na europskim burzama. Frankfurtski DAX, pariški CAC i londonski FTSE indeks porasli su između 2,1 i 3,1 posto, nakon što je Europska središnja banka jasno poručila da će zadržati kamatne stope niskima koliko bude potrebno i da ne kani skoro odustati od poticajnih mjera. Na samoj je sjednici, pak, ključna kamata zadržana na rekordno niskih 0,5 posto, a zadržana je i nulta kamata na depozite banaka u središnjoj banci. Čelnici britanske središnje banke također nisu mijenjali monetarnu politiku.