"Prinosi se kreću između 4,5 i 6 tona po hektaru s time da je puno pšenice čiji prinosi iznose oko 5 tona po hektaru što nije loše, ali se se očekivao puni veći urod jer je pšenica proljetos izgledala dobro", kazao je za Lešić za Hinu.
Dodaje kako su kvalitetu pšenice "odlučile" vremenske prilike koje nisu bile naklonjene ratarima, pa je primjerice i zrno ostalo neujednačeno, što se negativno odražava na ukupan prinos.
Uz loše vremenske prilike, Lešić navodi kako je na lošiji ovogodišnji urod pšenice utjecala i "neimaština ratara" zbog koje je izostala značajnija upotreba mineralnih gnojiva.
"Govorimo o primjeni nitratne direktive EU-a, koje se naši poljodjelci moraju pridržavati. Međutim, zbog slabe financijske moći dobar dio naših ratara, ne da nije u prilici da na njivu baci previše gnojiva, nego nije u prilici ni da kulturama da ono osnovno što treba", kaže taj poljoprivredni stručnjak.
Po njegovim riječima, u ovogodišnjoj žetvi pšenice mogla bi se primjeniti uzrečica "kakva su ulaganja, takvi su i prinosi".
Žetva pšenice na vukovarsko-srijemskim poljima je u tijeku, a ostanu li vremenske prilike stabilne mogla bi završiti u idućih tjedan dana.
Pšenicom je u Vukovarsko-srijemskoj županiji prošle jeseni zasijano između 35 i 40 tisuća hektara.