Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u svibnju industrijska proizvodnja pala za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom njih troje očekuje pad između 1,6 i 2,5 posto, jedan stagnaciju, a jedan rast od 1,0 posto.
Razlike u procjenama posljedica su velikih oscilacija industrijske proizvodnje od početka godine. U siječnju je proizvodnja porasla za 3,4 posto, u veljači pala oštrih 4,1 posto, da bi u ožujku za toliko porasla. U travnju je, pak, oslabila 0,5 posto.
Ukupno je u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 0,7 posto.
Prepreke za rast proizvodnje predstavljaju slabost domaće potrošnje, izostanak investicija i recesija u eurozoni, glavnom vanjskotrgovinskom partneru Hrvatske, zbog čega je i inozemna potražnja nejaka.
„Negativna kretanja u industrijskoj proizvodnji nastavljaju se uslijed slabe domaće i inozemne potražnje. Snažniji godišnji pad industrijske proizvodnje u svibnju u usporedbi s travnjem očekujemo ponajviše zbog baznog učinka, odnosno značajno manjeg pada u svibnju prošle godine nego u travnju“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.