"Štednja ne, već racionalan pristup proračunu", naglasio je premijer Milanović. "Možete bilježiti određene konstruktivne - da tako kažemo - deficite, vrlo blage, kejnezijanski ograničene, ali ne prevelike", dodao je.
Slabost hrvatskog gospodarstva sužava manevarski prostor za kresanje proračunskog manjka ukidanjem radnih mjesta u državnom aparatu jer bi to samo dodatno prigušilo domaću potražnju, ističe hrvatski premijer.
Europska komisija prognozira da će hrvatski proračunski manjak ove godine iznositi 4,7 posto, dok hrvatska vlada cilja na 3,4 posto. Gospodarstvo bi prema Bruxellesu ove godine trebalo pasti za jedan posto, nakon 2-postotnog pada u 2012.
"Prva smo vlada u povijesti Hrvatske koja je pod pritiskom da poduzme neke hrabre mjere - po hrvatskim standardima - da smanji potrošnju i objasni ljudima da ne postoje prava za cijeli život", istaknuo je premijer.
"Ne vjerujem u rezove, vjerujem u racionalno restrukturiranje. Masovno otpuštanje vodi također u pad potrošnje, a to je nešto što ne želite", dodaje.
Nije želio navesti datum uvođenja eura, iako naglašava da je Hrvatska malena i otvorena ekonomija kojoj je suđeno da u konačnici usvoji jedinstvenu europsku valutu.
Članstvo u EU može samo po sebi pomoći da se privuku izravna inozemna ulaganja, pružajući "psihološku" sigurnost ulagačima da će im pravni sustav zemlje jamčiti dovoljnu zaštitu, kazao je Milanović za Bloomberg.
Vlada računa na čak 10 milijardi eura iz europskih fondova u razdoblju do 2020. za pomoć u financiranju ulaganja, a novac planira usmjeriti u projekte u segmentu infrastrukture i energetike.
Sposobnost Hrvatske da apsorbira ta sredstva i pametno ih potroši odredit će put zemlje nakon ulaska u EU, naglasio je. Otvorit će se puno mogućnosti, novo tržište, nove prilike. "Možete ih iskoristiti ako naporno radite, ako se dobro pripremite, ali možete u konačnici ispasti i gubitnici, neto uplatitelji u proračun EU-a", upozorava. "To bi bilo prokletstvo, suprotno onome što želimo", zaključio je Milanović.