ZAGREB - Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice (HTZ) razmotrit će stanje na tržištima i dodatnim tržišnim aktivnostima za 2013., a na dnevnom redu sjednice je i prijedlog odabira izvođača strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje od 2014. do 2020., dodjela potpora za manifestacije u ovoj godini itd. (10,00, sati, HTZ, Iblerov trg 10/IV).
ZAGREB - Kada 1. srpnja Hrvatska postane punopravna članica Europske unije, broj stanovnika Unije povećat će se za oko 0,9 posto, dok će teritorij Unije porasti za oko 2 posto. U trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica, što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 je Luksemburg. Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012., kada je BDP EU27 smanjen za 0,3 posto, a u Hrvatskoj za 2 posto. Od 12 zemalja članica EU koje su 2012. zabilježile pad BDP-a, višu stopu pada od hrvatske bilježe samo Grčka (6,4 posto), Portugal (3,2 posto) te Italija i Cipar (po 2,4 posto). Hrvatska u EU ulazi i kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti, koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto, a Hrvatsku 18,1 posto. Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska (26,2 posto) i Grčka (26,1 posto), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska (17,3 posto).
ZAGREB - Europska unija je veliko i konkurentno tržište koje će biti nemilosrdno prema 'tržišnim bolesnicima', a privlačno za uspješne tvrtke, stoga ulazak Hrvatske u EU predstavlja izvanrednu priliku, ali i prijetnju, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria. "Pristupanje jedinstvenom tržištu samo po sebi ne podrazumijeva i potpunu integraciju, prosperitet i napredak nove države članice. Pristupanja predstavlja izvanrednu priliku i izazov, ali i prijetnju, osobito realnom segmentu gospodarstva“, kaže Živković-Matijević. Recesija, dužnička kriza i velika averzija prema riziku na europskom tržištu ograničavaju pozitivne učinke članstva, a nepovoljna struktura i nedovoljna konkurentnost domaće industrije otežavaju robni izvoz i njezino pozicioniranje na tom tržištu. "S makroekonomskog gledišta, najveća prepreka rastu i razvoju Hrvatske je niska konkurentnost i produktivnost, zbog unutarnjih slabosti sustava, nedostatka strukturnih reformi i urušenog povjerenja u vjerodostojnost fiskalne politike. Poticaj za pozitivne promjene, uz veću transparentnost, mogao bi doći upravo iz mehanizama koji već postoje u okviru zajedničkih politika EU", kaže Živković-Matijević.
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u EU hrvatskoj poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima pri čemu će se zadržati sadašnja razina izravnih plaćanja od 373 milijuna eura, uz mogućnost korištenja sredstava za ruralni razvoj, dodatne će financijske omotnice Hrvatska imati za minirano zemljište i za sektor vina, dok zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta. Naime, sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a ima mogućnost produženja tog roka na još tri godine. Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi određena je u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva. U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se postupno smanjivati dio iz nacionalnog proračuna. Tako će u prvoj godini članstva udio EU biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva dosegnuo 100 posto.
dežurne urednice:
prije podne: Davorka Stanešić
poslije podne: Nevenka Brčić
tel.: 01/ 4808 680
fax: 01/ 4808 821
e-adresa: gospodastvo@hina.hr