Prije reforme toga sustava u umaškoj ispostavi hitne medicinske pomoći (HMP) neprekidno su dežurala dva tima T-1 (liječnik, medicinska sestra/tehničar, vozač), a po potrebi bi se angažirao i dodatni tim iz reda zaposlenih u Domu zdravlja.
Provedenom reformom umaški HMP ostao je bez dva tima T-1, zbog čega su Umag i ostali gradovi i općine Bujštine sklopili Ugovor o sufinanciranju hitne medicinske pomoći iznad standarda s Istarskom županijom i Zavodom za hitnu medicinu Istarske županije.
Iz sredstava koje uplaćuju gradovi i općine te iz sredstava koje osigurava županija isplaćuju se plaće za dodatnih četiri ili pet doktora medicine za umaški HMP, kaže se u priopćenju.
Dodatna otežavajuća okolnost za Umag je udaljenost od najbliže bolnice u Puli ili Rijeci, zbog čega se gradsko čelništvo zalaže za korištenje usluga Opće bolnice Izola, što će morati dodatno platiti.
"S naše strane poduzeli smo sve da se takav ugovor potpiše i vjerujemo da će se to idućih mjeseci i desiti. Međutim, potpisivanjem neće biti riješeni svi postojeći problemi, ako na terenu nemamo dovoljno timova koji će pacijenta moći pravovremeno prevesti do Izole".
Umaški čelnici također problem vide i u čelnoj osobi Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, Kseniji Družetić-Božić, jer tvrde da se "pokazala kao osoba koja zatvara oči pred problemima i koja nije spremna za suradnju".
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Istarske županije optužuju da je u listopadu prošle godine "jednostrano prekršila odredbe potpisanog Ugovora i HMP-u Umag uskratila jedan tim T-1 tijekom radnog tjedna", s obrazloženjem da želi osigurati da svi zaposleni mogu do Božića iskoristiti svoje godišnje odmore, a da će nakon toga umaški HMP ponovno imati dva tima T-1 kroz 24 sata.
Međutim, bez ikakvog objašnjenja taj rok navodne privremene organizacije rada Družetić-Božić samovoljno je produžila do 1. svibnja ove godine, tako da je pola godine HMP Umag funkcionirao s jednim timom T-1 manje, kaže se u priopćenju.