Bruxelles je tako, navodi Mencinger u svom članku, pogrešnom industrijskom politikom doveo do preseljenja radnih mjesta izvan Europe, o čemu svjedoče podaci o nezaposlenosti, osobito među mladima, a to po njegovoj ocjeni potencira mogućnost društvenih sukoba i nasilja.
Ugledni ekonomist i nekadašnji potpredsjednik vlade, kojega zbog njegovih stajališta i zagovaranja "socijalne države" i protivljenja "neoliberalizmu" mlađi kolege smatraju pripadnikom "stare" škole, isto tako tvrdi da je inzistiranje Bruxellesa na ekonomskoj politici koja diktira štednju i fiskalnu konsolidaciju krizu produbilo.
Europska komisija tako je podržala odluku slovenskog parlamenta o uvođenju "zlatnog fiskalnog pravila" kao kočnice zaduživanju i proračunskom deficitu, čime je "pokazala svoju moć, a pokušava prikriti vlastitu krivnju za ekonomsko, socijalno i političko rasulo u Europskoj uniji", naveo je Mencinger.
On tvrdi da se pogrešna politika EU-a vidi i na primjeru Slovenije, kojoj je u prvom kvartalu ove godine BDP pao za 4,8 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, što je četvrti uzastopni kvartal u kojemu bilježi negativnu gospodarsku aktivnost pa se očekuje da će pad BDP-a krajem godine biti veći od prvotnih prognoza o padu od oko dva posto BDP-a.
Sve se to događa nakon što je Slovenija ulaskom u eurozonu izgubila monetarnu suverenost te u situaciji u kojoj članice imaju sve manje suverenosti i u ekonomskom i fiskalnoj politici, što dokazuje pogrešan smjer Bruxellesa, ocjena je Mencingera.
Za privatizaciju državnih tvrtki, koju Sloveniji preporučuje EU, Mencinger je naveo da se zasniva na "kapitalističkom fundamentalizmu", slično kao što je nakon II. svjetskog rata izvršena nacionalizacija po receptu "komunističkog fundamentalizma". Preporučene strukturne reforme radi jačanja konkurentnosti zapravo donose smanjivanje socijalnih i radnih prava, rast nezaposlenosti i "ekonomskii kanibalizam" od kojega profitiraju "multinacionalke" koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu u azijskim zemljama, navodi među ostalim Jože Mencinger u dnevniku "Večer".
Rekordan pad slovenskog BDP-a u prvom kvartalu ove godine po njegovim je riječima logično objasniti onim što ekonomisti stručno zovu "smanjivanje agregatne potražnje".
"Drukčije ne može ni biti jer je gospodarski rast određen potražnjom. Kad smanjite potražnju, to automatski dovede do ekonomskog pada, a smanjuju se zaposlenost, proračunski prihodi, potrošnja stanovništva i investicije, te javni dug i društveno beznađe", zaključio je Mencinger.