Kako je tijekom potpisivanja protokola kazao Mladen Bajić, ovo je samo još jedan rezultat suradnje koja između državnih odvjetništava Hrvatske i BiH traje već godinama.
"Ovaj je protokol izraz međusobne volje da se kroz okvir tužiteljstvog, a ne državnog sporazuma ostvare rezultati koji se od nas očekuju u procesuiranju slučajeva ratnih zločina", kazao je Bajić.
Podsjetio je na činjenicu kako su počinitelji ratnih zločina koji imaju dvojna državljanstva zlorabili tu činjenicu jer ustavi Hrvatske i BiH priječe izručenja vlastitih državljana. Oni su bijegom iz države u kojoj su ih počinili izbjegavali procesuiranje dovodeći tako pravosudna tijela u pat poziciju.
"Zbog toga smo se u pregovorima usuglasili da tužiteljstva jedni drugima daju informacije, podatke i dokaze", pojasnio je Bajić sadržaj prokotola dodajući kako to u konačnici omogućuje procesuiranje počinitelja ratnih zločina u državi u kojoj se nalaze.
"Bitno je da je protokol rezultat zajedničke volja ali i da je svako odvjetništvo 'gospodar svog predmeta' i da neće biti miješanja u te predmete iz druge države. To u praksi znači kako i dalje neće biti izručenja u slučajevima ratnih zločina, no neće biti moguće izbjeći niti suđenja", pojasnio je Bajić.
Bajić je ocijenio kako se sličan sporazum sa Srbijom, koji je potpisan još 2005. godine, pokazao jako dobrim obuhvativši pedesetak predmeta na temelju kojih je u Srbiji doneseno trideset presuda, dok je dio procesuiran i u Hrvatskoj.
Bajić nije želio govoriti o tome koliko bi sličnih slučajeva moglo biti otvoreno kroz provedbu protokola s BiH, no glavni tužitelj te zemlje Salihović je kazao kako bi se moglo otvoriti pedesetak predmeta. "Očekujemo kako će se sporazum odnositi na oko 50 predmeta. Slijedi i potpisivanje protokola s Crnom Gorom iako postoje samo četiri slučaja vezana s tom državom, no za nas su sve žrtve i zločini podjednako važni", kazao je Salihović pojašnjavajući i kako je jedan od preduvjeta za ustupanje predmeta suglasnost žrtava odnosno članova njihovih obitelji
Upozorio je ipak kako se Tužiteljstvo BiH susreće s ogromnim izazovima kada je u pitanju procesuiranje ratnih zločina. Podsjetivši kako je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za deset godina procesuirao 64 takva slučaja Salihović je kazao kako je tužiteljstvo kojemu je na čelu samo u protekla dva tjedna dobilo 40 predmeta ratnih zločina. "Nama bi za posao koji nas čeka trebalo još 250 tužitelja", kazao je Salihović upozorivši kako se bez jače potpore države tu neće moći ništa učiniti.
Novinarima je izjavio i kako su od američke vlade iz Tužiteljstva BiH zatražili satelitske snimke koje bi pomogle u otkrivanju preostalih masovnih grobnica. "Bez toga mi za tim grobnicama možemo tragati još 100 godina", kazao je Salihović.
Potpisivanje protokola o suradnji DORH-a i Tužiteljstva BiH upriličeno je u sjedištu delegacije Europske unije u Sarajevu.
Voditelj delegacije i posebni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen kazao je kako Unija poklanja veliku pozornost uspostavi vladavine zakona a posebice procesuiranju počinitelja ratnih zločina jer bez toga nema pravde ni pomirenja. Zajedno s vladom SAD, Ujedinjenim narodima i Haaškim tribunalom Unija snažno podupire sve napore kako bi se izbjegla nekažnjivost počinitelja ratnih zločina", kazao je Sorensen.