Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,12 posto, na 1.860 bodova, a Crobex10 je stagnirao na 1.059 bodova.
Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,6 milijuna kuna, što je upola manje nego jučer u ovo doba.
„S tehničkog aspekta, Crobex se prije nekoliko dana odbio od 1.860 bodova, odnosno od točke gdje se nalazi polovina rasta koji je ostvario u razdoblju od prosinca lani, pa do sredine ožujka. Na toj tehničkoj razini nakratko su se pojavili kupci, ali nakon dva dana plusa, uslijedila je njegova oštra korekcija prema dolje. Sve to upućuje da bi Crobex mogao i dalje padati, moguće i do 1.840 bodova, gdje je njegov 200-dnevni pomični prosjek“, kaže Siniša Gašparević, investicijski savjetnik u Sektoru riznice i investicijskog bankarstva Banke splitsko-dalmatinske.
Na toj točki obično se pojavljuju konzervativni kupci, koji traže povoljne prilike za kupnju dionica, dodaje Gašparević.
„Postoji opasnost da Crobex padne i ispod razine od 1.840 bodova, a to bi označilo povratak medvjeda na domaće tržište. Ipak, mišljenja sam da će konzervativni ulagači iskoristiti prilike za povoljnu kupnju. Uostalom, u zoni između 1.800 i 1.840 bodova Crobex nailazi na čvrstu podršku. Ako kojim slučajem padne ispod 1.800 bodova, to će biti nakratko“, ističe Gašparević.
Kako procjenjuje, u roku od mjesec dana Crobex bi mogao dosegnuti dno, a nakon toga porasti do ciljane razine od 2.300 bodova.
Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, s ostvarenih 524.000 kuna prometa. Cijena joj je pala 1,05 posto, na 206,1 kunu.
Po likvidnosti slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle – uz promet od 1,6 milijuna kuna, cijena joj je pala 1,23 posto, na 1.309 kuna.
Među likvidnijim izdanjima, po gubitcima se izdvajaju dionice Diokija, čija je cijena potonula gotovo 6 posto, i Valamar Adrije, za otprilike 5,7 posto.
Među dobitnicama, pak, ističe se dionica Varteksa, čija je cijena skočila 15,7 posto.
U međuvremenu, Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine pao 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je šesto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad - u rasponu od 0,3 do 2 posto.
„Nažalost, BDP će padati sve dok se ne privatiziraju državne kompanije i racionalnije počnu poslovati“, kaže Gašparević.
Ujedno, DZS je danas objavio i podatak o padu industrijske proizvodnje u travnju za 0,5 posto na godišnjoj razini, što je slabije od očekivanja ekonomista.
Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u travnju industrijska proizvodnja porasla za 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.