Tim je riječima predsjednik Uprave HŽI-a Darko Peričić na današnjoj konferenciji za medije sažeo što je sve poduzeto od početka restrukturiranja te tvrtke u srpnju prošle godine do danas.
Ističe da je rezultat restrukturiranja HŽI rješavanje i onoga što se nije plaćalo godinama, i to ne samo iz domene te nego i drugih HŽ-ovih tvrtki kojima, poput HŽ Cargu i putničkoj liniji, pomažu i u restrukturiranju smanjenjem cijena trasa ili ih negdje ni ne naplaćuju.
Iz svojih su nekretnina primjerice, kako je kazao Peričić, pokrili više od 300 milijuna kuna duga cijele HŽ grupe iz zadnjih deset godina, a prve procjene poslovanja za 2012. pokazuju da bi HŽI mogao imati gubitak od oko 350 milijuna kuna kao rezultat 1,15 milijardi ukupnog prihoda i oko 1,5 milijardi kuna rashoda.
Gubitak je zapravo, objasnio je Peričić, državni deficit jer je za taj iznos resorno Ministarstvo ove godine smanjilo iznos za restrukturiranje HŽI-ja, a da bi se olakšalo restrukturiranje Putničkog prijevoza.
Produktivnost je bila donekle otežana isplatom 92 milijuna kuna za otpremnine radnika, kao i isplatom 41 milijuna kuna za dugove iz prijašnjih razdoblja te s utrošenih oko 35 milijuna kuna za radničku zaštitnu odjeću koja se nije nabavljala zadnje tri godine.
Za plaće su 'srezali' iznos sa 80 na 60 milijuna kuna, a do kraja godine planiraju i broj zaposlenih od 2,5 na kilometar pruge smanjiti na ispod dva, čime će se, kao i ostalim rezultatima restrukturiranja, HŽI uklopiti u realni europski prosjek.
Uredili su i odnose s četiri tvrtke-kćeri koje više neće imati jer su vlasničke udjele prebacili na državu, a zadnja, Pružne građevine s oko 1.600 zaposlenih je u postupku restrukturiranja i do kraja ove godine bi se trebala privatizirati.
U ovoj godini predviđeno je smanjenje broja radnika za njih 1.200, od kojih su većinu već 'riješili' uz poticajne mirovine, a tako će pokušati riješiti i još oko sto radnika do kraja ove godine.
Početkom 2012. u HŽI je bilo ukupno 6.812 zaposlenih, a s 1. svibnja ove godine 5.552, a u Upravi procjenjuju i da će ih s modernizacijom cestovnih prijelaza biti tehnološki višak još oko 350, odnosno oko 500 u iduće dvije godine.
Zbog razvoja, radova po cijeloj Hrvatskoj te velikih investicija, poput ovogodišnje obnove više od 80 kilometara pruga, kao i brojnih projekata koji se pripremaju ili već sufinanciraju iz fondova EU-a, HŽI i zapošljava, pa je tako ovih dana primio 19 elektroinženjera, a primit će ih još 50, rekao je Peričić.
Aktivirat će i stotine milijuna kuna vrijednu opremu za sigurnost prometa koja već oko sedam godina stoji na čekanju i neupotrebljena u kontejneru u Kninu, a rješavaju i otkup zemljišta za prugu Dugo Selo-Križevci (50 do 100 kuna po kvadratnom metru).
Ta se pruga među brojnim drugim projektima HŽI-ja sufinancira iz fondova EU-a iz čega ne idu troškovi otkupa i naknada pa to moraju riješiti sami, a iz Uprave HŽI ističu i kako za sada imaju ukupno 13 projekta gradnje i/ili projektiranja koji su u visokoj fazi nominiranja ili se već sufinanciraju iz EU fondova.
Ukupna vrijednost svih tih projekata do otprilike 2016. je više od 3 milijarde eura, dok do 2020. planiraju da će se povećati na oko 5 milijardi eura, čime bi se i brzina na hrvatskim prugama povećala na 160 km/h (kilometar po satu).