Takva se poruka čula na tematskoj sjednici Odbora za turizam Hrvatskog sabora na kojoj je krajem travnja u organizaciji tog Odbora i Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza (HFHS) pred više od 50 sudionika iz različitih državnih i strukovnih institucija aktualizirana problematika budućnosti omladinskog i dječjeg turizma u Hrvatskoj.
Osvrćući se na dugu i bogatu tradiciju te vrste turizma u Hrvatskoj, predsjednik saborskog Odbora za turizam Goran Beus Richembergh naglasio je da je Hrvatska zbog svojih ljepota, položaja, dostupnosti i mogućnostima za avanturističke, pustolovne, sportske i druge aktivnosti danas vrlo poželjna među mladima iz Europe i svijeta, ali to kao da se u Hrvatskoj ne primjećuje dovoljno.
Mladi koji danas borave u Hrvatskoj u sklopu odgojno-obrazovnih aktivnosti, zbog upoznavanja novog ili u potrazi za zabavom sutra su potencijalni gosti koji će dolaziti sa svojim obiteljima ili kao poslovni ljudi i stručnjaci, a ako ne steknu dobar dojam o zemlji u mladosti pitanje je hoće li doći opet.
Hrvatska bi stoga, smatra Richembergh, svakako trebala više učiniti za pozicioniranja na svjetskom tržištu omladinskog i dječjeg turizma i ne zanemarivati da taj segment čini otprilike jednu četvrtinu tržišta međunarodnih putovanja.
Država bi, po riječima glavnog tajnika HFHS-a i potpredsjednika EUFED-a (Federacije omladinskih hostelskih asocijacija EU-a) Dražena Gečevića, dosta mogla učiniti u razvoju mreže smještajnih kapaciteta za mlade i djecu, posebno hostela, ali i putem jačanja potpore neprofitnim organizatorima i kreatorima omladinskih turističkih proizvoda.
Prije samostalnosti u Hrvatskoj je bilo 50-ak dječjih odmarališta, a danas gotovo da ih i nema, dok se broj hostela u zadnjih deset godina, zbog porasta potražnje i isplativosti ulaganja povećao, sa 14 niskog standarda na više od 80 registriranih koji su prilično kvalitetni.
Većina ih je privatna, ali i većina nema osnovne funkcije hostela, socijalno-edukativnu, motivacijsku i održivu, koju razvijaju samo hosteli HFHS-a, kazao je Gečević dodajući da to ne znači da je HFHS protiv privatnih hostela, štoviše podržavaju njihovo pojavljivanje na tržištu, ali zalažu se i za veću kontrolu njihovog rada jer ih se dosta promovira kao hosteli, a to nisu.
Smatra i da bi uz jaču podršku države (financijsku, zakonsku i svu drugu) i jače umrežavanje institucija, posebno obrazovnih i turističkih, hosteli mogli postati centri za mlade od kojih će i mladi i lokalna zajednica i država imati veće koristi, a u hostele bi se mogli pretvoriti i dvorci, zapušteni bivši vojni i drugi državni neiskorišteni objekti u cijeloj Hrvatskoj, što je vrlo uspješno učinjeno primjerice u Njemačkoj, ali i susjednoj Sloveniji.
Turizam mladih (otprilike od 15 do 30 godina starosti) i djece naglasak stavlja na učenje, rad, osobni razvoj, zabavu i motivaciju, a kako su mladi sve imućniji i sve više putuju, i prepoznajući potencijal tog segmenta sve više država u svijetu, njih više od 60 posto, taj segment sve više promovira očekujući širenje tog tržišta u idućih pet godina, istaknuo je Gečević.
Sve to potvrđuju i podaci i prognoze Svjetske turističke organizacije-UNWTO da je prosječno godišnje u svijetu oko 160-200 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka mladih ili 20 posto od ukupnih dolazaka, da se njihova godišnja potrošnja u zadnjih pet godina povećala za oko 40 posto te se sada kreće od 140 do 160 milijardi američkih dolara, što je 18 do 20 posto od ukupnih međunarodnih turističkih učinaka.
Porast potrošnje mladih turista nastavit će se i u idućih pet godina po godišnjoj stopi od oko 8 posto, broj njihovih putovanja/dolazaka za 3 do 5 posto, dok bi se njihovih 300 milijuna noćenja godišnje u svijetu do 2020. povećao na više od 500 milijuna.