Dobit prije kamata i poreza (EBIT) smanjena je za 22,4 posto, na 75,6 milijuna kuna, što iz Atlantica objašnjavaju ponajprije privremenom obustavom distribucije pojedinim lancima na hrvatskom tržištu u tijeku pregovora o novim komercijalnim uvjetima.
Neto dobit nakon manjinskih interesa porasla je na 30,4 milijuna zahvaljujući značajno sniženim troškovima kamata nakon uspješnog refinanciranja kreditnih obaveza. U istom razdoblju prošle godine kompanija je ostvarila neto gubitak nakon manjinskih interesa u iznosu od 6,3 milijuna kuna.
Ukupnom rastu prihoda od prodaje najviše su pridonijela strateška poslovna područja sportska i aktivna prehrana (19 posto), pri čemu je najznačajniji rast ostvaren na tržištima Njemačke i Švicarske, te područje slatko i slano (8,1 posto) s dvoznamenkastim rastom prodaje čokoladnog asortimana na tržištima Srbije, BiH te Crne Gore.
Kava je kao najveća pojedinačna kategorija s 225,6 milijuna kuna prihoda od prodaje ostvarila 1,7 posto bolji rezultat u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje lani, navodi se u priopćenju.
Atlantic Grupa je i u prvome kvartalu ove godine ostvarila rast prihoda od prodaje unatoč izazovnoj gospodarskoj situaciji u regiji i šire, kazao je predsjednik Uprave Emil Tedeschi.
Navodi kako su iznimno zadovoljni kontinuiranim organskim rastom poslovanja, što potvrđuje stabilnost poslovnog modela i uspješnu primjenu strategije.
I u nastavku godine djelatnici i Uprava Atlantic Grupe bit će usmjereni na organski rast kroz aktivno upravljanje brendovima i inovacije, optimizaciju troškova te upravljanje rizicima poslovanja, kazao je Tedeschi.
Iz Atlantica kao obilježja prvog tromjesečja ove godine navode implementaciju novih komercijalnih uvjeta na tržištu Hrvatske, nastavak integracije informacijskih tehnologija unutar grupe te širenje portfelja vlastitih proizvoda.
U prvom kvartalu je tržište Srbije ostvarilo 24,4 posto ukupnih prihoda od prodaje te je postalo najveće prodajno tržište Atlantic Grupe. Hrvatsko tržište na drugom je mjestu s 23,1 posto udjela u ukupnom prihodu od prodaje, navode iz Atlantica.
Slijede tržište Slovenije s udjelom od 12,7 posto u ukupnom prihodu od prodaje, BiH s 8,0 posto te ostala regionalna tržišta s 5,8 posto. Ključna europska tržišta nose 14,2 posto ukupnih prihoda od prodaje, Rusija i ZND 5,1 posto, a ostala tržišta 6,7 posto, navodi se u priopćenju.
Ističe se i kako je, promatrano po tržištima, najveći rast ostvaren u Rusiji i ZND-u (21,3 posto), primarno uslijed dvoznamenkastog rasta segmenta dječje hrane, a značajan su rast od 11,4 posto ostvarila ključna europska tržišta (Njemačka, UK, Italija, Švicarska, Austrija, Švedska, Španjolska), navodi se uz ostalo u priopćenju.