Izložba sažima dosadašnje kiparevo stvaralaštvo i ukazuje na začudne morfološke mutacije unutar koherentnoga stila, istaknula je ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, koja uz Bešlića supotpisuje likovni postav izložbe.
Uz napomenu kako je izložba pripremana pune dvije godine, Rauter Plančić rekla je da je rezultat toga rada neosporno svečanost kiparske umjetnosti najviše razine koja posjetiteljima predstavlja Kovačićeve rane radove u murano staklu i glinamolu, kao i njegova remek-djela izvedena u drvu, bronci, keramici, žbuci i kombiniranim materijalima.
Kovačić je kipar mediteranskoga nadahnuća koji je izgradio jedinstveni plastički govor i ostvario golem opus, rekla je ravnateljice Moderne galerije.
Pojasnila je da je Kovačić izgradio kiparski rukopis na dualističkom načelu nadahnutoga dijaloga baštine i suvremenosti, što je trajni biljeg i temeljna odlika njegova stvaralaštva, kako profanog, tako i sakralnog opusa.
Ponosna što je baš Moderna galerija priredila Kovačićevu izložbu, Rauter Plančić istaknula je da izložba uz likovno-stvaralački, ima i određeni kulturološki i humanistički značaj za obnovu duhovnosti u kiparstvu i afirmaciju njezinih suvremenih idioma, te za prepoznatljivost hrvatske likovne umjetnosti u europskome okruženju.
Kovačić je uvijek bio apostofiran kao kipar, što su prepoznavale i osobe te institucije za koje je on radio, bilo svjetovne ili vjerske, rekao je Milan Bešlić.
Kovačićev umjetnički pristup temelji se na prepoznavanju individualnoga u odnosu na tradicijske vrijednosti ta na iskustvu velikih osobnosti suvremene hrvatske skulpture, kao što su Šime Vulas, Marija Ujević-Galetović, Dušan Džamonja i drugi, a posebice Branko Ružić i Ivan Kožarić, dodao je.
Bešlić je podsjetio da je Kovačić nazvao Ružića svojim učiteljem, te istaknuo da je od Kožarića baštinio "ludički odnos prema tvorivima i koristio je gotovo 50 različitih materijala".
Kipar Kuzma Kovačić rekao je, pak, kako je večerašnji događaj za njega najsvečaniji čin te se nada da će posjetitelji u njegovim skulpturama i drugim djelima prepoznati što ga je vodilo u njegovu bavljenju kiparstvom.
To je, istaknuo je, "utjelovljena tajna kojoj sam davno povjerovao, obavijena svjetlom umjetnosti, nastojeći da se ta tajna očituje i u kiparstvu". Posvjedočio je da je radio "vođen ljubavlju prema Stvoritelju, ljepoti stvorenoga i domovini".