Objašnjavajući razloge osnivanja, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić istaknula je da je najefikasniji način predstavljanja nacionalne kulture i baštine ako za to postoje specijalizirane ustanove.
Takva se promocija i u nizu drugih europskih zemalja odvija putem posebnih ustanova kao što su Francuski institut, British Council, Poljski kulturni institut, Goethe institut, istaknula je.
Ministrica smatra da je najveća prednost zaklade područje financiranja jer će zaklada moći dobiti novac iz različitih fondacija u svijetu koje su upravo namijenjene promicanju kulture i baštine.
Osnivanjem zaklade također želimo, kroz predstavljanje kulture i baštine, klasičnu političku diplomaciju dopuniti s "mekanom, posrednom diplomacijom", dodala je.
Za rad zaklade u 2014. izdvojilo bi se 200 tisuća kuna, u okviru razdjela Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova, a koristili bi se postojeći prostori u diplomatskim i konzularnim predstavništvima te se neće trebati dodatno zaposliti ljude jer će se postojeće zaposlenike dodatno educirati, dodala je.
Klub HDZ-a suzdržan je prema prijedlogu zakona, a Jasen Mesić ocijenio je da osnivanje zaklade nije najbolji način promocije hrvatske kulture i baštine. "Pitanje kulture nije nešto čime treba upravljati iz veleposlanstava", rekao je.
Ako osnivamo zakladu i to sa samo 200 tisuća kuna, onda time izravno smanjujemo sredstva za postojeće programe u kulturi, ocjenjuje Mesić.
Puno pametnije bilo bi investirati ionako mali novac, koji se u sadašnjem gospodarskom trenutku izdvaja za promociju kulture, u postojeće programe koji već imaju linkove u svijetu, te nam zaklada ne treba, ocjenjuje.
Bolje je ta sredstva uložiti u izdavaštvo, prijevode hrvatskih pisaca, jer će onda kultura nastala u Hrvatskoj na međunarodnom planu imati puno veći efekt, smatra Mesić koji se založio i za održavanje tematske saborske sjednice na temu promocije kulturnog identiteta.
Klub HDSSB-a drži da zakladu u sadašnjem gospodarskom trenutku ne treba osnovati.
Hrvatska je stara 23 godine, na pragu je Europske unije i ostvarila je i stvorila kulturne i gospodarske spone sa svijetom bez jedne ovakve zaklade, kazao je Dražen Đurović.
Možda zaklada u ovom trenutku neće trebati neka značajnija sredstva, ali intencija je zakona, ocijenio je, da se tim polako, s vremenom, krene. "A sada, u ovom gospodarskom trenutku u kojem se Hrvatska nalazi, to nije moguće i zaklada nam ne treba", rekao je i predložio Vladi da povuće prijedlog i dodatno ga razradi.
Suprotnog je stava Goran Beus Richembergh (HNS) koji je naglasio postojeću dobru praksu u drugim europskim zemljama koje se vrlo dobro promoviraju kroz specijalizirane ustanove.
Model promocije kulture i baštine kroz zakladu "Hrvatska kuća - Croatian House", rekao je, maksimalizirat će potencijale koji postoje, ali su u ovom trenutku nedovoljno koordinirani.
Ivo Jelušić (SDP) naglasio je da Hrvatska u kulturi ima što pokazati svijetu te je zaklada, ocjenjuje, alat kojim će se to i postići.
Hrvatski laburisti drže da je Vladin prijedlog dobar jer, kako je rekao Nikola Vuljanić, baština, jezik i kultura predstavljaju ono što jesmo, a zaklada "može pomoći da naš identitet u ujedinjenoj Europi dobije zasluženo mjesto".
Predviđenih 200 tisuća kuna za zakladu nije velik novac, ali pretpostavljam da će i taj novac poslužiti za programe promocije hrvatske kulture, jezika i baštine, rekao je Vuljanić.
Sabor je ranije kratko raspravio izmjene i dopune Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti te izmjene i dopune Zakona o akreditaciji, nužne zbog potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.