Država, koja je u Telekomu većinski vlasnik, smatra da su njene dionice prema sadašnjem stanju na burzi vrijedne najmanje 360 milijuna eura, a računajući i premijsku cijenu koju bi kod preuzimanja cijele tvrtke ponudio potencijalni investitor, računa da bi za njih mogla dobiti i više od 500 milijuna, navodi list.
Nakon Telekoma Slovenije sadašnja vlada namjerava provesti i privatizaciju energetske tvrtke Petrol čiji su suvlasnici, uz državu, još i državni fondovi, banke i privatni investitori, dok, za razliku od prijašnje vlade Janeza Janše, sadašnja "praktično isključuje" mogućnost prodaje Triglava, najvećeg slovenskog osiguravajućeg društva. Prodaja Triglava u sadašnjem se trenutku isključuje jer je ta tvrtka jako integrirana u financijski sustav države količinom svojih depozita u državnim bankama te činjenicom da trećinu dionica Triglava posjeduje državni fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje, navodi list.
Odluke o prodaji dijela državne imovine slovenska vlada namjerava predstaviti sljedećih dana, navodi "Dnevnik". Time bi dala pozitivan signal stranim financijskim ulagačima kojima želi prodati novu državnu obveznicu, a a uz to bi prihodima iz privatizacije stabilizirala javne financije, ocjenjuje "Dnevnik".
Premijerka Alenka Bratušek zadnjih je tjedana u više navrata potvrdila da je sklona privatizaciji jedne ili dviju tvrtki u državnom vlasništvu te prodaji jedne banke. Mediji nagađaju da bi se moglo raditi o Novoj Kreditnoj banci Maribor (NKBM), drugoj najvećoj banci u državnom vlasništvu, iako je zanimanje investitora za slovenske banke relativno slabo zbog njihovih loših kredita iz prijašnjih godina, koji još nisu sanirani.
Za mogući interes francuskih investitora za ulaganja u Sloveniji zanimao se prilikom službenog posjeta Parizu prošle srijede slovenski predsjednik Borut Pahor, a vjeruje se da će to biti i jedna od tema njegovih sutrašnjih razgovora u Berlinu. Osim s predsjednikom Joachimom Gauckom, Pahor će se u četvrtak u Berlinu sastati i s kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom te predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Ruprechtom Polenzom.