Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
22. travnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Inflacija u eurozoni značajno usporava - potpredsjednik ECB-a
7. Proračunski manjak u eurozoni i EU u 2012. smanjen; javni dug uvećan
8. MMF: sama monetarna politika nije dovoljna za oporavak gospodarstava
9. Luksemburg podupire britanski spor protiv EU-a zbog poreza na bankovne transakcije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
22. 04. 137.820.000 337.820.000 87.820.000 0,42
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 81.520.000 0,20 1 tjedan 2.500.000 0,80 1 mjesec 3.800.000 5,00 Ukupno 87.820.000 0,42
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca ne bilježimo značajnije promijene. Naime, i ukupno prijavljena potražnja i ponuda bilježe tek minimalne promijene u odnosu na kraj proteklog tjedna.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 137,82 milijuna kuna ili za oko 3,5 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 337,82 milijuna kuna, ili za oko 4,5 posto manje no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 81,52 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 0,33 na 0,2 posto.
Također je plasirano i 3,8 milijuna kuna ročnih plasmana na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 5 posto te 2,5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 0,8 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 87,82 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 0,71 na 0,42 posto.
„Početak novog radnog tjedna ne razlikuje se od prethodnodnog u pogledu prijavljene potražnje i ponude kuna. I dalje je ponuda znatno iznad potražnje. Unatoč tome, potražnja nije u cijelosti namirena zbog neusklađenosti uvjeta ponude i potražnje.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Dionički indeksi trgovanje završili s rastom vrijednosti
Dionički indeksi tjedan su započeli rastom vrijednosti, Crobex je današnje trgovanje završio u plusu od 0,51 posto, na 1.958,46 bodova, a Crobex10 je porastao za 0,71 posto, na 1.096,98 bodova.
Redovni promet Burze danas je iznosio 10,2 milijuna kuna, a milijunske promete imale su povlaštena dionica Adris grupe i dionica HT-a, pri čemu obje bilježe i rast cijene.
Povlaštenoj dionici Adrisa cijena je porasla za 3,48 posto, na 294 kune, a imala je promet od 1,6 milijuna kuna.
Dionica HT-a protrgovano je za 1,4 milijuna kuna, uz rast cijene za 0,47 posto, na 215 kuna.
Porast cijene od 5,65 posto, na 150 kuna, imala je dionica Hotela Makarska kojom je ostvareno 807,1 tisuća kuna prometa.
Po prometu slijedi dionica Leda sa 787,6 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 1,36 posto, na 8.869 kuna.
Dionici Jamnice cijena je pak pala za 1,92 posto, na 51.000,01 kunu, a imala je promet od 663 tisuće kuna.
Uz promet od 577,1 tisuću kuna, dionici Ingre cijena je pala za 2,77 posto, pa današnje trgovanje ta dionica zaključuje uz cijenu od 4,21 kunu. Iz Ingre su objavili da je Nadzorni odbor te kompanije danas prihvatio plan restrukturiranja te dao suglasnost da se nastavi s aktivnostima radi što brže realizacije predstečajne nagodbe, deblokade računa i nastavka normalnog poslovanja. "Sukladno ranije održanoj telefonskoj sjednici Nadzornog odbora i odobrenju da se preda zahtjev za pokretanjem predstečajne nagodbe, na današnjoj sjednici NO je prihvatio plan restrukturiranja društva i dao je suglasnost da se nastavi s aktivnostima radi što brže realizacije predstečajne nagodbe, deblokade računa te nastavka normalnog poslovanja i ugovaranja novih domaćih i inozemnih projekata", navodi se u priopćenju koje je Ingra objavila na Burzi.
Među trgovanijim dionicama s padom cijene danas su završile i dionice Petrokemije i to za 1,47 posto, dok rast cijene bilježe dionice Ine i to za 0,62 posto, Jadranskog osiguranja za 0,79 posto, AD Plastika za 0,83 posto, Dalekovoda za 1,22 posto, Končar Elektroindustrije za 1,23 posto, Đuro Đaković Holdinga za 2,71 posto, Luke Rijeka za 2,78 posto, Industrogradnja grupe za 5,41 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,00 120,00 120,00 208.587,68 0,83%
ATGR-R-A 652,02 660,00 652,02 9.158,20 -1,95%
DLKV-R-A 44,00 46,00 45,55 149.921,42 1,22%
HT-R-A 213,64 215,00 215,00 1.391.475,75 0,47%
IGH-R-A 454,00 465,51 465,51 3.678,04 -3,03%
INA-R-A 4.212,02 4.326,69 4.326,69 306.402,19 0,62%
INGR-R-A 4,13 4,43 4,21 577.082,38 -2,77%
KOEI-R-A 715,10 730,00 730,00 105.816,69 1,23%
LKPC-R-A 500,00 500,00 500,00 5.000,00 0,00%
MGMA-R-A 0,75 0,81 0,75 21.445,13 -11,76%
OPTE-R-A 7,40 7,69 7,45 78.378,01 -2,87%
PODR-R-A 273,02 275,20 275,20 36.215,22 0,07%
PTKM-R-A 230,00 234,50 230,00 119.078,01 -1,47%
ULPL-R-A 190,00 193,99 190,00 19.924,23 -2,06%
VART-R-1 11,50 11,50 11,50 11.500,00 0,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.440,00 3.499,00 3.499,00 24.198,00 0,49%
ADRS-P-A 285,51 294,00 294,00 1.620.488,25 3,48%
ADRS-R-A 324,00 324,00 324,00 81.000,00 -0,31%
ARNT-R-A 146,50 153,99 153,99 25.484,98 -0,65%
ATLN-R-A 46,00 46,01 46,00 3.910,25 0,00%
ATPL-R-A 312,00 322,93 322,93 30.375,08 0,92%
BD62-R-A 34,20 36,15 36,15 5.985,92 5,70%
BLJE-R-A 73,50 74,02 74,00 125.655,42 -0,03%
DDJH-R-A 80,00 85,00 83,50 447.199,91 2,71%
DIOK-R-A 19,33 20,40 20,40 87.839,47 2,98%
ERNT-R-A 1.500,00 1.508,00 1.507,00 73.799,83 -0,07%
FMPS-R-A 16,00 16,00 16,00 6.400,00 0,00%
HCRC-R-A 80,01 80,01 80,01 8.001,00 0,01%
HDEL-R-A 93,97 93,97 93,97 6.859,81 0,00%
HMAM-R-A 141,99 150,00 150,00 807.159,00 5,65%
HTPK-R-A 37,00 39,44 37,00 4.413,53 -6,31%
HUPZ-R-A 1.130,00 1.130,00 1.130,00 1.130,00 -0,26%
INDG-R-A 110,00 118,00 116,00 91.582,00 5,41%
IPKK-R-A 205,02 205,03 205,02 6.150,80 0,42%
JDBA-R-A 1.000,00 1.001,00 1.000,00 5.003,00 0,00%
JDGT-R-A 640,00 640,00 640,00 9.600,00 -0,02%
JDOS-R-A 2.800,00 2.800,00 2.800,00 187.600,00 0,79%
JDPL-R-A 79,60 79,60 79,60 1.592,00 6,06%
JDRA-R-A 482,99 483,00 483,00 6.278,96 0,00%
JMNC-R-A 51.000,01 51.000,01 51.000,01 663.000,13 -1,92%
KNZM-R-A 141,06 141,51 141,06 31.055,75 -2,72%
KORF-R-A 134,17 137,00 136,95 181.179,83 -0,04%
KRAS-R-A 440,00 440,00 440,00 16.280,00 0,00%
KTJV-R-A 16,53 17,50 16,53 748,66 -5,54%
LEDO-R-A 8.795,00 8.869,00 8.869,00 787.614,00 1,36%
LKRI-R-A 125,70 130,89 129,50 144.829,16 2,78%
LPLH-R-A 35,01 36,00 35,01 7.120,24 -16,64%
LRH-R-A 2.100,00 2.100,00 2.100,00 10.500,00 1,45%
LVCV-R-A 112,00 112,00 112,00 224,00 0,00%
RIVP-R-A 13,47 13,90 13,52 7.135,00 -1,74%
SAPN-R-A 128,16 128,16 128,16 3.588,48 -9,87%
SLRS-R-A 360,00 360,00 360,00 1.080,00 0,00%
SMNS-R-A 450,01 450,01 450,01 1.800,04 -4,25%
THNK-R-A 725,01 725,27 725,01 13.053,15 -0,01%
TISK-R-A 216,00 219,50 216,00 107.777,60 0,47%
TUHO-R-A 1.300,00 1.330,00 1.300,00 124.180,08 0,00%
VDKT-R-A 335,62 343,16 340,01 47.027,23 -1,45%
VPIK-R-A 124,61 125,73 124,61 77.405,40 -0,39%
ZABA-R-A 37,52 37,99 37,52 1.435,16 -1,26%
ZVCV-R-A 70,25 70,25 70,25 4.917,50 -8,13%
Domaći MTP
BCIN-R-A 225,00 225,00 225,00 9.000,00 2,27%
HRDH-R-A 119,96 119,96 119,96 839,72 11,33%
KOSN-R-A 1.003,00 1.003,00 1.003,00 9.027,00 -1,18%
KOTR-P-A 1.400,01 1.400,01 1.400,01 14.000,10 0,00%
PRFC-R-A 14,00 14,00 14,00 18.396,00 0,00%
SNHO-R-A 150,10 151,00 150,16 39.122,24 -3,12%
VLHO-R-A 90,14 90,20 90,14 20.380,64 -5,11%
FNOI-D-137A 94,07 94,07 94,07 15.139,89 \
FNOI-D-141A 92,13 92,17 92,17 67.930,57 \
FNOI-D-147A 87,97 88,14 87,97 64.868,92 \
FNOI-D-151A 84,35 84,45 84,35 62.188,64 \
FNOI-D-157A 80,67 80,74 80,67 13.932,14 \
FNOI-D-161A 77,32 77,45 77,32 13.360,84 \
FNOI-D-167A 73,74 73,75 73,74 12.729,06 \
FNOI-D-171A 70,47 70,48 70,47 12.164,64 \
FNOI-D-177A 64,54 64,57 64,54 11.141,45 \
FNOI-D-181A 61,54 61,57 61,54 10.623,64 \
FNOI-D-187A 58,55 58,56 58,55 10.107,20 \
FNOI-D-191A 55,73 55,74 55,73 9.620,45 \
FNOI-D-197A 53,03 53,03 53,03 9.153,26 \
Inozemni MTP
EGB-S-GLD1 830,00 830,00 830,00 16.600,00 1,93%
EGB-S-LDX1 70,30 70,59 70,30 9.021,60 6,68%
EGB-S-LDX2 36,50 40,00 37,49 396.368,10 10,26%
EGB-S-LWL1 36,00 41,00 37,00 76.907,00 8,82%
EGB-S-SBU1 41,80 43,90 41,80 191.457,50 -6,70%
EGB-S-TLDX 114,90 116,00 114,90 17.345,00 2,32%
EGB-S-TLWL 82,99 85,99 84,00 35.592,56 3,69%
EGB-S-TSDX 73,50 77,00 77,00 57.785,00 -3,14%
EGB-S-TSWL 135,00 142,50 138,99 92.686,32 0,72%
Ukupan promet
10.260.811,05
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,11 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je, nakon 6 dana slabljenja, zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,2 boda ili 0,11 posto – na 182,4905 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,12 posto, na 182,3591 bod a AZ fonda 0,11 posto, na 187,3576 bodova. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,1 posto, 165,9115 bodova te Erste Plavi fonda 0,08 posto, na 188,1966 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a viša 0,19, Raiffeisen DMF-a 0,17, AZ benefit DMF-a 0,11, Erste Plavi Expert DMF-a 0,09, AZ profit DMF-a 0,08 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,05 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata porasla 0,25, fonda Croatia osiguranja 0,18, fonda HEP grupe i fonda Hrvatskih autocesta po 0,17, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb iAZ ZABA fonda po 0,16, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,14, fonda Auto Hrvatske 0,12, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske i fonda T-HT-a po 0,11, AZ VIP fonda, AZ Zagreb fonda i fonda Novinara po 0,09, AZ Dalekovod fonda i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe po 0,08, Cestarskog fonda 0,04 a fonda Željezničara 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
18. 04. 19. 04.
Mirex 182,2918 182,4905 0,11
AZ OMF* 187,1682 187,3756 0,11
Erste Plavi OMF. 188,0441 188,1966 0,08
PBZ Croatia osig.OMF 165,7457 165,9115 0,10
Raiffeisen OMF 182,1338 182,3591 0,12
AZ benefit DMF** 196,5081 196,7253 0,11
AZ profit DMF 217,9236 218,1059 0,08
Croatia osiguranje DMF 134,1840 134,4388 0,19
Erste Plavi Expert DMF 157,6147 157,7598 0,09
Erste Plavi Protect DMF 160,0243 160,0996 0,05
Raiffeisen DMF 173,2486 173,5401 0,17
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,2901 107,4572 0,16
Auto Hrvatska ZDMF 120,9580 121,1089 0,12
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,9025 209,0674 0,08
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,1532 204,3245 0,08
AZ VIP ZDMF 220,1781 220,3792 0,09
AZ ZABA 101,6797 101,8428 0,16
AZ Zagreb ZDMF 159,9445 160,0887 0,09
ZDMF cestarski fond 140,0337 140,0845 0,04
ZDMF Croatia osiguranje 117,8627 118,0709 0,18
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,8140 181,0757 0,14
ZDMF HEP grupa 123,8881 124,1037 0,17
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,0773 134,3064 0,17
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,7753 195,2605 0,25
ZDMF Novinar 166,4670 166,6243 0,09
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,0759 137,0891 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,8811 120,0101 0,11
ZDMF T-HT 156,0960 156,2650 0,11
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici preuzeli vodstvo
U petak su među investicijskim fondovima, nakon pet dana vladavine gubitnika, dobitnici ponovo bili u većini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 69 ili 82,14 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 13 odnosno 15,48 posto bilo gubitnika a pritom 2 fonda nisu bilježila projene.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj su puta gotovo svi bilježili dobitke. Naime, njih čak 34 bilježila su rast vrijednosti, dok su jedini gubitnici s gubicima od 0,08 odnosno 0,19 posto bili Prospectus JIE fond i Allianz Equity fond. Dobici su pak bili u rasponu od 0,01 posto A1 fonda do 2,26 posto NFD Aureus US Algorithm fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova dobitnici su bili u većini. Naime, njih 9 bilježilo je dobitke, dok su ih 4 bilježila gubitke. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,005 posto Allianz Portfolio fonda do 12 posto NFD Aureus Emerging Markets Balanced fonda. S druge su pak strane gubici kretali od 0,03 posto C-Premium (CEBA Balanced) fonda do 0,23 posto HPB Global fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima bilo je više dobitnika. Naime, njih 5 bilježilo je dobitke, dok su ih 3 bilježila gubitke. Tako su se dobici kretali od 0,008 posto Erste Bond fonda do 0,11 posto ZB bond fonda. S druge su pak strane gubitnici s gubicima od po 0,007 posto bili OTP euro obveznički fond i HI-conservative fond te Raiffeisen Bonds koji je zabilježio pad vrijednosti od 0,07 posto.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima i ovaj puta ih je velika većina i bilježila. Naime, tek je vrijednost Erste Euro-Money fonda i Erste Money fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0001 posto Platinum Cash fonda do 0,009 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NFD Aureus US Algorithm dionički 19.4.2013 128,491 HRK 2,2647
PBZ I-Stock dionički 19.4.2013 59,2325 HRK 1,9706
NFD Aureus BRIC dionički 19.4.2013 20,6808 EUR 1,631
KD Prvi izbor dionički 19.4.2013 11,6574 HRK 1,5656
Ilirika Gold dionički 19.4.2013 58,3746 EUR 1,4378
HI-growth dionički 19.4.2013 8,7201 EUR 1,2493
Raiffeisen World dionički 19.4.2013 113,95 EUR 1,2348
NFD Aureus Global Developed dionički 19.4.2013 92,8673 HRK 1,2338
ZB BRIC+ dionički 19.4.2013 83,77 EUR 1,2082
Platinum Global Opportunity dionički 19.4.2013 12,1419 USD 1,0259
ZB euroaktiv dionički 19.4.2013 115,93 EUR 0,9667
Ilirika BRIC dionički 19.4.2013 78,8226 EUR 0,8567
KD Energija dionički 19.4.2013 8,7934 HRK 0,7574
ZB trend dionički 19.4.2013 129,48 EUR 0,7548
Raiffeisen Prestige Equity dionički 19.4.2013 106,4001 EUR 0,71
KD Nova Europa dionički 19.4.2013 6,3044 HRK 0,6385
HPB Titan dionički 19.4.2013 71,495 EUR 0,6032
Raiffeisen Central Europe dionički 19.4.2013 48,4701 EUR 0,581
Platinum Blue Chip dionički 19.4.2013 88,2688 EUR 0,4539
NFD Aureus Mena dionički 19.4.2013 479,9043 HRK 0,4033
Ilirika Azijski tigar dionički 19.4.2013 49,6064 EUR 0,3798
AC Rusija dionički 19.4.2013 26,2139 EUR 0,2885
OTP MERIDIAN 20 dionički 19.4.2013 80,0172 EUR 0,2885
FIMA Equity dionički 19.4.2013 52,3881 HRK 0,2549
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 19.4.2013 124 EUR 0,2487
Erste Adriatic Equity dionički 19.4.2013 77,7201 EUR 0,2452
HPB World Absolute Value - dionički 19.4.2013 101,3939 EUR 0,2246
DJE
NFD Aureus New Europe dionički 19.4.2013 102,5488 HRK 0,1143
Capital Two dionički 19.4.2013 68,0331 HRK 0,1048
KD Victoria dionički 19.4.2013 13,4948 HRK 0,1046
ZB aktiv dionički 19.4.2013 103,05 HRK 0,0777
HPB Dionički dionički 19.4.2013 89,5234 HRK 0,0344
PBZ Equity dionički 19.4.2013 71,1295 HRK 0,03
A1 dionički 19.4.2013 84,53 HRK 0,0118
Prospectus JIE dionički 19.4.2013 46,9384 HRK -0,0888
Allianz Equity dionički 19.4.2013 115,7673 EUR -0,1972
Mješoviti fondovi
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 19.4.2013 75,7701 HRK 1,2025
Balanced
HI-balanced mješoviti 19.4.2013 10,4495 EUR 0,7025
Raiffeisen Balanced mješoviti 19.4.2013 119,64 EUR 0,4366
KD Balanced mješoviti 19.4.2013 7,9247 HRK 0,3864
Raiffeisen Prestige mješoviti 19.4.2013 94,9201 EUR 0,2747
OTP uravnoteženi mješoviti 19.4.2013 94,7325 HRK 0,0988
Agram Trust mješoviti 19.4.2013 56,9077 HRK 0,0518
ZB global mješoviti 19.4.2013 141,77 EUR 0,0071
Allianz Portfolio mješoviti 19.4.2013 123,7074 HRK 0,0057
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 19.4.2013 4,8642 HRK -0,0349
PBZ Global mješoviti 19.4.2013 96,1002 HRK -0,041
ICF Balanced mješoviti 19.4.2013 97,9958 HRK -0,0477
HPB Global mješoviti 19.4.2013 80,4667 HRK -0,2326
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 19.4.2013 175,16 EUR 0,1143
Capital One obveznički 19.4.2013 178,2596 HRK 0,0528
HPB Obveznički obveznički 19.4.2013 133,504 EUR 0,0264
PBZ Bond obveznički 19.4.2013 107,8472 EUR 0,0138
Erste Bond obveznički 19.4.2013 125,79 EUR 0,008
OTP euro obveznički obveznički 19.4.2013 121,7412 EUR -0,0071
HI-conservative obveznički 19.4.2013 12,047 EUR -0,0075
Raiffeisen Bonds obveznički 19.4.2013 165,6701 EUR -0,0723
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 19.4.2013 11,6064 EUR 0,0096
Raiffeisen euroCash novčani 19.4.2013 103,6201 EUR 0,0096
Auctor Cash novčani 19.4.2013 105,7475 HRK 0,0075
VB Cash novčani 19.4.2013 123,7198 HRK 0,007
Locusta Cash novčani 19.4.2013 1.276,52 HRK 0,0065
Raiffeisen Cash novčani 19.4.2013 153,45 HRK 0,0065
PBZ Euro Novčani novčani 19.4.2013 134,6932 EUR 0,0055
HI-cash novčani 19.4.2013 146,6712 HRK 0,0046
ZB europlus novčani 19.4.2013 146,8005 EUR 0,0045
HPB Euro Novčani novčani 19.4.2013 103,6817 EUR 0,0044
PBZ Dollar novčani 19.4.2013 127,7308 USD 0,0037
HPB Novčani novčani 19.4.2013 139,8862 HRK 0,0034
PBZ Novčani novčani 19.4.2013 140,1589 HRK 0,0033
OTP euro novčani novčani 19.4.2013 100,1693 EUR 0,0027
Allianz Cash novčani 19.4.2013 115,7122 HRK 0,0026
OTP novčani fond novčani 19.4.2013 129,8691 HRK 0,0026
ZB plus novčani 19.4.2013 171,9232 HRK 0,0022
NFD Aureus Multicash novčani 19.4.2013 103,2924 HRK 0,0015
Platinum Cash novčani 19.4.2013 80,5866 HRK 0,0001
Erste Euro-Money novčani 19.4.2013 112,5301 EUR 0
Erste Money novčani 19.4.2013 147,1 HRK 0
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 19.4.2013 40,2073 HRK -0,4311
VB CROBEX10 indeksni 19.4.2013 100,5229 HRK -0,4622
Posebni fondovi
VB SMART posebni 19.4.2013 97,3259 EUR 0,1484
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 19.4.2013 110,3873 EUR 0,943
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 19.4.2013 8,8457 EUR -0,0576
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 19.4.2013 8,664 EUR -0,0634
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.547 14.537 Tokyo/Nikkei 13.568 13.316 London/FTSE-100 6.331 6.286 Frankfurt/DAX 30 7.514 7.459
*Izvor: REUTERS
U uobičajenim okolnostima na Wall Streetu bi, nakon pada cijena dionica za više od 2 posto, što je njihov najveći tjedni pad u ovoj godini, uslijedila tehnička korekcija na više, no ovoga se tjedna očekuju poslovna izvješća niza kompanija koja bi mogla dodatno pritisnuti tržište, posebice ako podbace rezultati Applea.
Dow Jones i S&P 500 oslabili su prošloga tjedna 2,1 posto, dok je Nasdaq indeks potonuo 2,7 posto, što je njihov najveći tjedni pad od studenoga prošle godine.
Posljedica je to niza makroekonomskih podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava krajem prvog tromjesečja, ali i ne baš impresivnih poslovnih rezultata američkih kompanija.
Dosad su poslovna izvješća objavile 104 kompanije i banke iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 67 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, no samo ih je 43 posto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo. I to, premda su očekivanja vrlo niska.
Prema najnovijoj anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da su zarade kompanija u prvom tromjesečju porasle 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prihodi svega 0,7 posto.
Ovoga će tjedna rezultate objaviti otprilike trećina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa i trećina, ili 10 kompanija, iz sastava Dow Jonesa.
Među ostalima, čekaju se rezultati naftnih divova Exxona i Chevrona, industrijskih lidera, kao što su Boeing, DuPont, Caterpillar, Procter & Gamble…
Međutim, s najvećim se nestrpljenjem očekuju rezultati Applea u utorak. Prošloga je tjedna cijena dionice tog tehnološkog lidera, po prvi puta od prosinca 2011. godine, zaronila ispod razine od 400 dolara.
Od rujna prošle godine, kada je Apple postao najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji i kada se cijena njegove dionice prvi puta u povijesti probila iznad 700 dolara, tržišna vrijednost Applea pala je za 280 milijardi dolara.
„To više nije dionica od 700 dolara, no Apple ima veliku težinu u indeksima, a njegovi rezultati i dalje daju dobar uvid u mogućnosti potrošnje. Tržište je svjesno da Apple neće objaviti impresivne brojke, kao prije, no bit će zanimljivo vidjeti kako će dionica reagirati, s obzirom da je već dulje vrijeme pod pritiskom“, kaže Andre Bakhos, direktor u tvrtki Lek Securities.
Prošloga je tjedna u jednom trenutku S&P 500 indeks, po prvi puta ove godine, zaronio ispod 50-dnevnog pomičnog prosjeka, što je signal slabosti tržišta. U petak je taj indeks iznosio 1.555 bodova.
„Ovoga će tjedna kritična razina tog indeksa biti na 1.540 bodova, što je blizu 50-dnevnog pomičnog prosjeka. Ako indeks padne ispod te granice, mogao bi potonuti i na svega 1.500 bodova“, kaže Bakhos.
Osim poslovnih rezultata kompanija, ovoga se tjedna očekuje i niz novih makroekonomskih izvješća. S najvećim nestrpljenjem čekaju se podaci o američkom bruto domaćem proizvodu, koji će biti objavljeni u petak.
U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u prvom kvartalu ove godine BDP porastao 3 posto na godišnjoj razini, što bi predstavljalo znatno ubrzanje u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje, kada je gospodarstvo poraslo skromnih 0,4 posto.
Talijanske dionice poduprle su u ponedjeljak rast europskih burzovnih indeksa zahvaljujući naznakama probijanja postizborne političke blokade koje su potisnule u drugi plan zabrinutost za svjetski gospodarski rast.
Indeks Londonske burze Ftse porastao je 0,4 posto, na 6.311 bodova, frankfurtski DAX bio je u plusu 0,7 posto i iznosio je 7.514 bodova dok je pariški CAC ojačao 0,5 posto, na 3.668 bodova.
Talijanski indeks Ftse MIB poskočio je 1,9 posto nakon što je aktualni talijanski predsjednik Giorgio Napolitano izabran na još jedan mandat temeljem širokog konsenzusa među političkim grupama.
Napolitanov reizbor povećao je izglede za dokončanje dvomjesečne postizborne blokade koju je prouzročio neriješen rezultat parlamentarnih izbora. Nakon objave vijesti prinosi na 10-godišnje talijanske obveznice spustili su se na najnižu razinu u gotovo tri mjeseca od 4,09 posto.
"Politički sporazum trebao bi otvoriti vrata vladi nacionalnog jedinstva, što će u najmanju ruku pomoći da se dobije na vremenu. Prinosi na talijanske obveznice klize na najniže razine u više mjesci i čini se da je obnovljen proces normalizacije u Italiji", ističe Gilles Guibout iz AXA WF Framlington Eurozone Funda.
Među dobitnicima na tržištu isticale su se danas talijanske banke Banco Popolare i UniCredit, koje su dobile na vrijednosti 4,1 odnosno dva posto. Ojačale su i francuske banke, s obzirom na snažnu izloženost Italiji. Societe Generale dobio je na vrijednosti 2,3 posto a BNP Paribas 1,5 posto.
Ako se izuzmu naznake napretka u Italiji, raspoloženje na tržištima prigušila su na početku ovog tjedna mješovita poslovna izvješća europskih kompanija. Philips je tako oslabio tri posto jer je usprkos dobrim tromjesečnim rezultatima najavio slabu prvu polovinu godine.
Prošlog su tjedna raspoloženje na financijskim tržištima pritisnuli slabi gospodarski podaci iz Kine i Sjedinjenih Država, potaknuvši nagli pad cijena sirovina i zlata. Dionice su također oslabile, budući da ih ulagači smatraju rizičnom imovinom.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je današnju trgovinu u plusu 1,9 posto, na 13.568 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3045 1,3093 1,3030
USD/JPY 99,71 99,88 99,56
GBP/USD 1,5230 1,5247 1,5203
USD/CHF 0,9344 0,9349 0,9303
*Izvor: REUTERS
Euro je oslabio danas prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima zbog ojačalih očekivanja da bi Europska središnja banka (ECB) mogla dodatno spustiti ionako rekordno niske kamatne stope u eurozoni.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,34 posto prema dolaru, na 1,3033 dolara.
Jedinstvena europska valuta prema jenu je pak ojačala 0,2 posto, na 130,09 jena, nedaleko najviše razine u tri godine od 131,10 jena, koju je dosegnula nedavno.
Dolar se pak nakratko popeo do 99,90 jena, nadomak najviše razine u četiri godine od 99,95 jena na koju se popeo 11. travnja. Potom se stabilizirao na 99,69 jena, što znači da je na gubitku 0,06 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.
Tehnički analitičari u banci SEB kazali su da će klizanje tečaja eura ispod 1,3026 dolara vjerojatno potaknuti novi val prodaja jedinstvene valute.
Analitičari procjenjuju da euro i dalje pogađaju učestale priče o smanjenju ključne kamatne stope u eurozoni. Smatraju i da bi pritisci mogli dodatno ojačati budu li novi gospodarski pokazatelji, uključujući indeks menadžera nabave (PMI), slabiji nego što se očekivalo.
"Ne budemo li svjedočili stabilizaciji ili još bolje poboljšanju (indeksa PMI), euro bi se mogao naći pod pritiscima prodaja", kazao je Jeremy Stretch, čelnik odjela valutne strategije u tvrtci CIBC World Markets.
Jen je danas oslabio prema dolaru, koji se nakratko približio psihološkoj granici od 100 jena nakon što skupina 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u nastajanju G20 nije uputila kritike na račun novih poteza japanske središnje banke (BOJ) usmjerenih suzbijanju deflacije, koji su rezultirali oštrim slabljenjem japanske valute.
Na sastanku preko vikenda nisu pokazali negodovanje spram mjera za koje BoJ kaže da imaju za cilj suzbiti tvrdokornu deflaciju i da je slabljenje jena samo njihova popratna pojava.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 19. 04. USLIB 0,15600 -0,001 0,19920 0,27610 0,43340 19. 04. EULIB 0,02357 - 0,06071 0,13071 0,22000
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 23. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6040 5,8290 8,8811 5,8415 6,2409 8,7683
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od petka, ojačala prema euru za 0,04 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,604002 kune.
Kuna je ojačala i prema švicarskom franku, za 0,16 posto i britanskoj funti 0,40 posto, a oslabila prema američkom dolaru za 0,29 posto.
Srednji tečaj franka iznosi 6,240973 kune, funte 8,881105 kuna, a dolara 5,829055 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 23. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6700 6,0303 9,1427 6,4018 OTP Banka Hrvatska 7,6636 5,9773 9,0803 6,3789 Štedbanka 7,6896 6,0310 9,0573 6,3648 Partner banka 7,6600 6,0116 9,0708 6,3835 Erste&Steiermarkische 7,6620 6,0080 9,1550 6,4190 Hrvatska poštanska banka 7,6600 6,0525 9,1946 6,5056 Splitska banka 7,6590 6,0033 9,1143 6,3960 Podravska banka 7,7834 6,0431 9,0920 6,3893 Istarska kreditna banka 7,6650 6,0000 9,1297 6,4406 Karlovačka banka 7,6750 6,0590 9,2314 6,4871 Croatia banka 7,6595 5,9776 9,0587 6,3782 Sberbank 7,6950 6,0156 9,1298 6,4594 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,0382 9,1472 6,4322 Fina 7,6300 6,0525 9,1946 6,5056 Privredna banka 7,6660 6,0896 9,0911 6,4520 Centar banka 7,6701 5,9572 9,1031 6,4282
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6268 5,8465 8,9077 6,2596 Zagrebačka banka 7,6600 5,9475 9,0173 6,3140 OTP Banka Hrvatska 7,6500 5,9481 9,0181 6,3477 Štedbanka 7,6590 5,9595 8,9677 6,3018 Partner banka 7,6500 5,9709 9,0316 6,3608 Erste&Steiermarkische 7,6500 5,9747 9,1047 6,3834 Hrvatska poštanska banka 7,6500 5,9631 9,0587 6,4094 Splitska banka 7,6490 5,9304 9,0476 6,3399 Podravska banka 7,7826 5,9431 9,0520 6,3593 Istarska kreditna banka 7,6550 5,9650 9,0232 6,4094 Karlovačka banka 7,6650 5,9890 9,1247 6,4122 Croatia banka 7,6443 5,9368 8,9965 6,3408 Sberbank 7,6750 5,9864 9,0854 6,4282 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9381 9,0471 6,3321 Fina 7,6200 5,9631 9,0587 6,4094 Privredna banka 7,6650 5,9702 9,0011 6,3881 Centar banka 7,6602 5,9281 9,0587 6,3969
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5811 5,8115 8,8544 6,2222 Zagrebačka banka 7,5600 5,7464 8,7123 6,1005 OTP Banka Hrvatska 7,5361 5,7092 8,7516 6,1049 Štedbanka 7,5441 5,7211 8,6089 6,0497 Partner banka 7,5400 5,6700 8,7312 6,1145 Erste&Steiermarkische 7,5500 5,6947 8,6781 6,0842 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,6833 8,6768 6,0787 Splitska banka 7,5490 5,7265 8,7363 6,1280 Podravska banka 7,5550 5,7257 8,7186 6,1672 Istarska kreditna banka 7,5550 5,7000 8,7301 6,0880 Karlovačka banka 7,5500 5,7000 8,6844 6,1027 Croatia banka 7,5621 5,7328 8,7878 6,1367 Sberbank 7,5750 5,7241 8,7479 6,1474 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7379 8,7469 6,1319 Fina 7,5500 5,6833 8,6768 6,0787 Privredna banka 7,5550 5,6790 8,7351 6,0765 Centar banka 7,5606 5,7299 8,7212 6,0849
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5450 5,6889 8,6252 6,0395 OTP Banka Hrvatska 7,5239 5,6742 8,6627 6,0613 Štedbanka 7,5139 5,6639 8,5229 5,9892 Partner banka 7,5300 5,6363 8,6922 6,0939 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,6710 8,6340 6,0590 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,5980 8,5466 5,9875 Splitska banka 7,5390 5,6711 8,6697 6,0843 Podravska banka 7,5400 5,6557 8,6286 6,1172 Istarska kreditna banka 7,5400 5,6700 8,7123 6,0537 Karlovačka banka 7,5400 5,6500 8,6082 6,0492 Croatia banka 7,5469 5,6979 8,7256 6.0993 Sberbank 7,5550 5,6950 8,7035 6,1162 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6378 8,6468 6,0318 Fina 7,5300 5,5980 8,5466 5,9875 Privredna banka 7,5400 5,6222 8,6477 6,0157 Centar banka 7,5507 5,6979 8,7034 6,0537
6. Inflacija u eurozoni značajno usporava - potpredsjednik ECB-a
Inflacija u eurozoni u značajnoj mjeri usporava, što je važan čimbenik Europskoj središnjoj banci (ECB) kod donošenja odluka o eventualnom smanjenju ključnih kamatnih stopa, izjavio je potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio.
U razgovoru za novinsku agenciju MNI u ponedjeljak također je podsjetio da središnjoj banci glavni prioritet ostaje razina inflacije u 17-članoj zoni primjene zajedničke valute.
"Inflacija se značajno smanjila, što je nama u središnjoj banci dakako važan čimbenik budući da nam je ona najveći prioritet. Gospodarstvo istodobno pokazuje znakove slabosti pa ćemo na idućem sastanku razmotriti najnovije pokazatelje i onda donijeti odluku o kamatnim stopama", kazao je.
Posljednjih dana ojačala su očekivanja da bi ECB mogla dodatno smanjiti ionako rekordno nisku ključnu kamatnu stopu od 0,75 posto nakon objave najnovijeg niza slabih gospodarskih pokazatelja, pri čemu su slabosti očitovala čak i temeljna gospodarstva eurozone.
Inflacija je u eurozoni u ožujku smanjena na 1,7 posto, što je njezina najniža razina od kolovoza 2010. Njezin se pad najvećim dijelom pripisuje nastavljenom trendu smanjenja cijena energije.
7. Proračunski manjak u eurozoni i EU u 2012. smanjen; javni dug uvećan
Najnoviji podaci Eurostata svjedoče o smanjenju proračunskog manjka zemalja članica eurozone i Europske unije u 2012., ali i o povećanju njihova javnog duga, a uglavnom su potvrdili već objavljene naviše revidirane podatke ključnih zemalja poput Španjolske i Francuske.
Na razini 17-člane eurozone proračunski manjak lani je smanjen na 3,7 posto BDP-a, sa 4,2 posto u 2011. Javni dug je pak uvećan na 90,6 posto BDP-a, u usporedbi s 87,3 posto BDP-a u godini ranije, stoji u danas objavljenom izvješću Eurostata.
U 27-članom EU manjak je u 2012. smanjen na 4,0 posto BDP-a, sa 4,4 posto u prethodnoj godini, dok je javni dug porastao na 85,3 posto BDP-a, s 82,5 posto.
Po podacima statističkog ureda, Španjolska je u 2012. zabilježila proračunski manjak od 10,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu su uračunati troškovi države na ime dokapitalizacije propalih banaka. Bez tih troškova, manjak je iznosio 7,1 posto, preciziraju u Reutersu.
Vlada u Madridu prošlog je mjeseca objavila pak da je manjak, ako se izuzmu navedeni troškovi, u 2012. iznosio 6,98 posto BDP-a. Manjak je tako bio osjetno veći u odnosu na zacrtanih 6,3 posto.
Francuski proračunski manjak u prošloj je godini iznosio 4,8 posto BDP-a, kao što je u ožujku objavila i vlada u Parizu. Tada je bila izvijestila i o novoj rekordnoj razini javnog duga od 90,2 posto BDP-a u prošloj godini, što su potvrdili i najnoviji podaci statističkog ureda.
Kako dalje navodi Reuters, službeni Pariz također nije ostvario ciljano smanjenje manjka u 2012. na 4,5 posto BDP-a i poput službenog Madrida očekuje da će od EK dobiti više vremena za ispunjenje propisanih razina u EU.
Po uvjetima Ugovora iz Maastrichta, proračunski manjak zemalja članica EU-a mora biti manji od tri posto BDP-a, a javni dug ne bi smio premašivati 60 posto BDP-a.
8. MMF: sama monetarna politika nije dovoljna za oporavak gospodarstava
Na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda financijski su dužnosnici u subotu zaključili da sama monetarna politika nije dovoljna za vraćanje povjerenja u posrnulo globalno gospodarstvo, pa su pozvali državne vlasti da poduzmu druge korake kako bi oživjeli rast i potaknuli stvaranje novih radnih mjesta.
"Moramo djelovati odlučno kako bismo podržali oporavak i vratili stabilnost u globalno gospodarstvo", zaključak je proljetnog sastanka Upravnog odbora MMF-a u Washingtonu u kojemu se navodi i to da središnje banke u najvećim gospodarstvima trebaju nastaviti voditi labavu monetarnu politiku zbog neujednačenog i slabog gospodarskog oporavka.
No, ne može se računati da će samo plasman svježeg, jeftinog novca biti dovoljan poticaj gospodarstvima, već su nužni i vjerodostojni planovi postupnog smanjenja proračuna te strukturne reforme kako bi gospodarstva postala produktivnija, poručio je MMF.
"Učvrstilo se zajedničko shvaćanje da postizanje rasta i otvaranje novih radnih ne može počivati samo na jednoj politici - ne postoji samo jedan pokretač koji će dovesti do normalnog rasta i otvaranja novih radnih mjesta. Kako bi se potaknulo povjerenje i oporavak gospodarstva, potrebne su različite političke aktivnosti", kazao je singapurski ministar financija Tharman Shanmugaratnam, predsjednik Upravnog odbora MMF-a, na konferenciji za novinare.
Agresivna, nekonvencionalna poticajna monetarna politika središnjih banaka u SAD-u, eurozoni, Velikoj Britaniji i Japanu dosad nije uspjela potaknuti čvrsti oporavak gospodarstava, pa se postavlja pitanje što se još može ili treba činiti monetarnom politikom.
Šef kineske središnje banke Zhou Xiaochuan rekao je u raspravi "da granične koristi i troškove" politike središnjih banaka u bogatim zemljama treba ponovno ocijeniti.
"Same nekonvencionalne monetarne politike ne mogu riješiti strukturne probleme s kojima su suočena razvijena gospodarstva", rekao je Zhou.
Direktorica MMF-a Christine Lagarde kazala je, pak, novinarima da su izvanredne mjere tih središnjih banaka zasad prikladne, ali je priznala da postoji i zabrinutost zemalja u razvoju zbog mogućih posljedica tih mjera po pitanju destabiliziranja tijekova kapitala i pritiska na rast njihovih valuta.
"Potvrđujemo našu predanost tome da se zemlje suzdrže od konkurentskih devalvacija valuta i bilo kojeg oblika protekcionizma u području trgovine i ulaganja", poručio je MMF.
No, mnoge države brine mogućnost da bi druge mogle pokušati poboljšati svoju trgovinsku konkurentnost devalvacijom valuta, kao što ovih dana znatno slabi japanski jen jer Tokio agresivnom labavom monetarnom politikom pokušava suzbiti deflaciju.
"Dugotrajno popuštanje monetarne politike moglo bi povećati financijsku ranjivost i utjecati na stabilnost međunarodnog monetarnog sustava", upozorio je Zhou.
Lagarde je poručila da će MMF pojačati praćenje prelijevanja učinaka izvanrednog ublažavanja monetarne politike u razvijenom svijetu na zemlje u razvoju kako bi se spriječila opasnost od napuhavanja cijena imovine u siromašnijim zemljama.
9. Luksemburg podupire britanski spor protiv EU-a zbog poreza na bankovne transakcije
Luksemburg će poduprijeti pravni spor koji je Velika Britanija pokrenula pred Europskim sudom pravde zbog predloženog europskog poreza na bankovne transakcije, najavio je u ponedjeljak luksemburški ministar financija Luc Frieden.
"Potpuno razumijemo stajalište Velike Britanije... Sigurno ćemo poduprijeti spor koji je pokrenut pred Europskim sudom pravde", kazao je Frieden na jednoj konferenciji u Londonu.
Britanska vlada prošlog je tjedna pred tim sudom pokrenula spor protiv Europske unije zbog predloženog poreza. London je najveći financijski centar u Europi i najviše će izgubiti ako financijske kompanije odluče preseliti svoje trgovinsko poslovanje u drugi dio svijeta, gdje se financijske transakcije ne oporezuju.
Presudi li sud u korist Britanije, to će blokirati uvođenje poreza u zemljama koje nisu poduprle odgovarajuću zakonodavnu inicijativu i znatno smanjiti očekivane porezne prihode.
Kao najveći trgovinski centar u EU, Britanija će u konačnici vjerojatno ubirati najveće iznose poreznih prihoda usprkos tome što ga neće primjenjivati.
Neposredno nakon iskazane potpore Velikoj Britaniji Frieden je za Reuters kazao da Luksemburg ispituje mogućnost da službeno pridoda svoj potpis britanskoj tužbi, umjesto da mu samo iskazuje verbalnu potporu.
"Moram ispitati tu mogućnost. Sada smo u političkom procesu i potom moram razmotriti detalje", kazao je.
Bruxelles je predložio oporezivanje financijskih transakcija u veljači a prijedlog je poduprlo samo 11 od ukupno 27 zemalja EU-a, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju.
Skupina zemalja koje su ga pristale uvesti obuhvaća još i Austriju, Belgiju, Estoniju, Grčku, Portugal, Sloveniju, Slovačku i Španjolsku.
Takozvani 'Tobinov' porez' predviđa oporezivanje trgovine dionicama i obveznicama po stopi od 0,1 posto, te trgovine izvedenicama po stopi od 0,01 posto na teritoriju spomenutih 11 zemalja. Porez će se ubirati i na transakcije izvan njihova teritorija ako je u pitanju trgovina dionicama, obveznicama ili izvedenicama izdanim u nekoj od tih 11 zemalja.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821