LUXEMBOURG - Vijeće za opće poslove Europske unije prihvatilo je u ponedjeljak u Luxembourgu posljednje zaključke o Hrvatskoj kao pristupajućoj zemlji u kojima pozdravlja ocjenu Komisije da Zagreb ispunjava sve uvjete u svim poglavljima. "Vijeće pozdravlja izvješće o monitoringu koje je Komisija objavila 26. ožujka o hrvatskim pripremama za članstvo i njezin zaključak da Hrvatska općenito ispunjava obveze i zahtjeve koji proizlaze iz pregovora u svim poglavljima", kaže se u zaključcima koji su prihvaćeni bez rasprave na Vijeću za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili europskih poslova zemalja članica. "Vijeće pohvaljuje Hrvatsku za postignute rezultate, primajući na znanje da je ispunila deset prioritetnih zadaća koje je Komisija identificirala u Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu iz listopada 2012. i da je pokazala volju i sposobnost da ispuni sve ostale obveze prije članstva. Vijeće konstatira da je predstojeće pristupanje Hrvatske rezultat strogog procesa koji je trajao 10 godina. Od Hrvatske se očekuje da na temelju dosadašnjih postignuća dovrši pripreme za članstvo i nastavi ostvarivati rezultate u području vladavine prava, posebice borbe protive korupcije. Vijeće također podupire početne korake u vezi s hitno potrebnim strukturnim reformama koji su poduzeti kako bi se povećala konkurentnost i izgledi za gospodarski rast i pozdravlja neformalno sudjelovanje Hrvatske u europskom semestru za 2013. godinu", stoji u zaključcima. Vijeće potvrđuje "nedvosmislenu privrženost Europske unije europskoj perspektivi zapadnog Balkana, koja je bitna za stabilnost i budućnost regije". U tekstu se pozdravlja napredak u procesu ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora te se izražava zadovoljstvo činjenicom što će Vijeće moći pozdraviti Hrvatsku kao novu članicu 1. srpnja 2013. godine nakon što se dovrši ratifikacijski postupak. Do sada je ratifikacija obavljena u 25 od 27 država članica i preostale su još Danska i Njemačka.
LUXEMBOURG - Dovršetak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u dvije preostale zemlje Njemačkoj i Danskoj mogao bi se dogoditi već sljedeći mjesec, nešto ranije nego što je bilo najavljivano, izjavila je u ponedjeljak u Luxembourgu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. "Ratifikacija ide po redu i mogla bi se obaviti i ranije nego što je najavljivano i tu nema nikakvih poteškoća. Mi već razgovoramo o razdoblju nakon ulaska u Europsku uniju", rekla je Pusić po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica koji su se okupili u Luxembourgu. "Možda ćemo imati pozitivno iznenađenje i možda se cijeli proces završi u svibnju, tako da nećemo morati čekati lipanj, ali u svakom slučaju dovršetak ratifikacije više nije upitan", rekla je. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je na pitanje, kada će njemački parlament dovršiti ratifikaciju, rekao da ne može prejudicirati odluke Bundestaga, ali da je sa stajališta njemačke vlade Hrvatska spremna za članstvo. Na sastanku će visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton izvijestiti ministre o povijesnom dogovoru između Srbije i Kosova o normalizacji odnosa, koji je uz njezino posredovanje parafiran u petak. Pusić je čestitala na tome i jednoj i drugoj strani, ocijenivši taj sporazum povijesnim.
ZAGREB - Hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović sudjeluje u ponedjeljak i utorak na sastanku Vijeća ministara zaštite okoliša Europske unije u Dublinu, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Sudionici sastanka raspravljat će na tri tematske sjednice o promicanju programa EU zelenog gospodarstva i učinkovitosti resursa, s posebnim naglaskom na jedinstveno tržište za zelene proizvode, o revidiranju Tematske strategije o onečišćenju zraka odnosno mjerama zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od utjecaja onečišćenja zraka te o najnovijem priopćenju Europske komisije o međunarodnim klimatskim pregovorima. Teme sastanka odnose se na područja od interesa za daljnji razvoj politika i strategija EU, u kontekstu ostvarivanja prioritetnih ciljeva EU politike zaštite okoliša za razdoblje do 2020. Radi se o pitanjima u vezi kojih su tek započete rasprave i široke konzultacije na EU razini, a sve tri teme od velikog su interesa i za Republiku Hrvatsku, ističe se u priopćenju.
BEOGRAD - Srbijanska vlada u ponedjeljak je na izvanrednoj sjednici prihvatila sporazum o načelima koji reguliraju normalizaciju odnosa s Prištinom, postignut prošlog tjedna u Bruxellesu, a premijer Ivica Dačić o vladinoj je odluci već izvijestio visoku predstavnicu EU Catherine Ashton. Vlada je naložila ministarstvima i svim relevantnim službama poduzimanje potrebnih mjera i aktivnosti radi primjene sporazuma, kao i da nastave primjenu već postignutih dogovora i sporazuma s predstavnicima privremenih institucija samouprave na Kosovu, navedeno je u priopćenju vladinog ureda za suradnju s medijima. Suglasnost vlade na parafirani tekst sporazuma je prvi korak, a sljedeći je sjednica državnog parlamenta. Zastupnici Skupštine Srbije trebali bi u srijedu ili četvrtak razmotriti i ratificirati sporazum iz Bruxellesa, ali se ne očekuje jednoglasna odluka. Sporazum su u nedjelju poduprle sve stranke vladajuće koalicije, a do sada mu se od parlamentarnih stranaka najoštrije usprotivila Demokratska stranka Srbije (DSS) bivšeg premijera Vojislava Koštunice, koji je i jedan od najvećih euroskeptika na političkoj sceni Srbije. "Ako vlada prihvati sporazum, očekujem da Srbija dobije datum za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji", rekao je u nedjelju premijer Dačić, a ista očekivanja ima i vicepremijer Aleksandar Vučić. Srbi sa sjevera Kosova najavili su danas organiziranje velikog prosvjednog skupa najavljenog kao svesrpski sabor protiv dogovora iz Bruxellesa. Očekuje se da će odbaciti sve točkea sporazuma. Za utorak je najavljeno formiranje skupštine Srba sjevernog Kosova.
LUXEMBOURG - Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle pozdravio je u ponedjeljak sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, istaknuo važnost njegove provedbe te najavio da će o sljedećim koracima o napretku tih zemalja u europskim integracijama razgovarati u njemačkom Bundestagu. "Želio bih čestitati Srbiji i Kosovu na rezultatu pregovora. Sada želimo vidjeti da ono što je dogovoreno bude i provedeno u praksi", rekao je Westerwelle pri dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a. "Ono što je dogovoreno treba i implementirati i ako sljedećih dana vidimo da je to usvojeno da se provodi onda ćemo ući u razgovore s njemačkim parlamentom Bundestagom", rekao je Westwelle dodajući da još nije na redu odluka o datumu. Njemački ministar je istaknuo da je taj sporazum važan ne samo za ljude i zemlje koje se to izravno tiče nego i za sve Europljane i cijelu Europu. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele poručio je prije početka sastanka na svom twitter profilu da je Komisija usvojila preporuku zemaljama članicama EU-a da odrede datum za početak pristupnih pregovora sa Srbijomi i početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju s Kosovom.
ZAGREB - Hrvatska zbog svojeg geografskog položaja i povijesno-kulturnog nasljeđa ima prirodni interes za aktivno sudjelovanje na Mediteranu, ne samo zbog turizma, ribarstva, brodogradnje i drugih gospodarskih djelatnosti, nego i niza drugih pitanja, rekao je u ponedjeljak u Nikoziji predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko. U govoru na prvoj plenarnoj sjednici Konferencije predsjednika parlamenata EU-a na temu "Uloga nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u jačanju demokracije i ljudskih prava u trećim zemljama, s naglaskom na regiju Mediterana", Leko je istaknuo važnost važnost čistog i sigurnog okoliša koji obvezuju na snažnije zalaganje za povezivanje mediteranskog i ekološkog aspekta. "Želimo biti zagovornici čistog Mediterana, naša je orijentacija –'Čisti Mediteran!'", naglasio je i zatoje dužnost današnjih naraštaja da prepoznaju i očuvaju sve razlike i bogatstva kultura koje postoje na tom zajedničkom prostoru. U ime Hrvatske podupro je inicijative i organizacije poput Saveza civilizacija ili Unije za Mediteran, čiji rad potvrđuje da je "Europa uvidjela važnost proširenja okvira suradnje na zemlje južne obale Mediterana, Sjeverne Afrike i Bliskoga istoka". Konferencija predsjednika parlamenata EU-a, na kojoj sudjeluju predsjednici parlamenata ili voditelji parlamentarnih izaslanstava 27 zemalja članica, Europskog parlamenta, Hrvatske kao zemlje pristupnice i četiriju zemalja kandidata za članstvo (Crna Gora, Island, Makedonija, Srbija) nastavlja se u ponedjeljak drugom plenarnom sjednicom na temu "Kako približiti građane Europskoj uniji'" i posebnom "Sjednicom 1+1" o članku 13. Sporazuma o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Gospodarskoj i monetarnoj uniji, a predsjednik Sabora tijekom trajanja konferencije trebao bi imati nekoliko bilateralnih sastanaka.
NEW DELHI - Indijska policija uhitila je u ponedjeljak i drugog silovatelja i mučitelja petgodišnje djevojčice u New Delhiu, Pradeepa Kumara, a bijes zbog grupnog silovanja i ubojstva 23-godišnje studentice još se nije ni stišao, da bi se zbog ovog slučaja pretvorio u sveopći gnjev s prosvjedima protiv vlasti koje se pokazuju nesposobne spriječiti užasne zločine nad ženama i djecom, javlja Reuters. U parlamentu vlada kaos zbog najnovijeg zločina nad djevojčicama jer je zbog gnjeva koji je obuzeo Indiju parlament dva puta danas prekidao zasjedanje. Oporba je provalila u zgradu parlamenta tražeći da se na zasjedanju raspravlja o tom slučaju, dok su drugi istodobno prosvjedovali protiv korupcije u redovima vlasti te posebice policije. Zemlja s 1,2 milijarde ljudi, Indija je poznata po brutalnim seksualnim zločinima, a New Delhi ima najveću stopu silovanja na svijetu od glavnih gradova. Prema policijskim podacima, ali samo prema broju prijavljenih silovanja, u tom se gradu svakih 18 sati siluje jedna žena ili djevojčica.
Petogodišnjakinja, čije ime nije objavljeno, bila je oteta prošli ponedjeljak i silovala su je dva muškarca. Susjedi su je pronašli nakon dva dana, čuvši njezine krikove i povike u pomoć. U međuvremenu je operirana zbog unutarnjih ozljeda. Indijski je parlament nedavno uvelike postrožio kazne za silovanja, no pravosuđe je sporo i kazne se još nisu ni počele primjenjivati, upozoravaju aktivisti.
BOSTON - Oumnjičenik za napade na bostonski maraton, Džohar Carnajev, teško ranjen pri uhićenju, došao je k svijesti u nedjelju navečer i počeo je pisanjem komunicirati s istražiteljima, prenose američki mediji. Carnajev (19), mladić čečenskog podrijetla, kojega je policija lovila 24 sata, osumnjičen je da je sa starijim bratom, koji je ubijen u okršaju s policijom, izveo dva bombaška napada na maraton u Bostonu 15. travnja pri čemu su tri osobe poginule, a 180 je ranjenih. Pozivajući se na savezne dužnosnike televizije javljaju da je mladić počeo odgovarati na pitanja istražitelja pisati jer ne može govoriti zbog teške ozljede grla. Istražitelji su ga pitali o mogućim suučesnicima i bombama koje su možda postavljene, a nisu detonirane. Mediji javljaju da je mladi Amerikanac čečenskog podrijetla "intubiran i pod sedativima" te da je izgubio mnogo krvi. S obzirom na ranu u potiljku, istražitelji su iznijeli hipotezu da je možda pokušao počiniti samoubojstvo pucajući si u usta. Da bi izvukli što je više moguće obavijesti, napose kako bi doznali jesu li braća Carnajev djelovala sama ili su imali mrežu koja stoji iza njih, istražitelji će "primijeniti iznimku za javnost sigurnost", kako bi ga ispitali. Ta mjera znači da za Carnajeva neće tijekom nekoliko dana vrijediti prava zvana Miranda, koja mu dopuštaju da se brani šutnjom i da bude ispitan uz odvjetnika.
BERLIN - Njemačka zrakoplovna kompanija Lufthansa otkazala je u ponedjeljak gotovo sve svoje letove zbog štrajka zemaljskog osoblja koje traži povećanje plaća. Zrakoplovna kompanija upozorila je još u subotu da će gotovo svi njezini predviđeni letovi u deset zračnih luka biti otkazani. U Lufthansinoj glavnoj luci, Frankfurtu, najvećoj njemačkoj zračnoj luci i trećoj najvećoj u Europi, ostvarit će se samo šest letova od 50 predviđenih. Letovi filijale Germanwings nisu pogođeni štrajkom. Njemački sindikat Verdi traži za 33.000 zaposlenika Lufthanse koji rade u zračnim lukama te za dio kabinskog osoblja, povećanje plaće od 5,2 posto u 12 mjeseci u Njemačkoj. Traži i jamstva za radna mjesta. Sindikat navodi da je nakon trećeg kruga pregovora Lufthansa predložila porast plaća između 0,4 i 0,6 posto u godinu dana. Prvi štrajk upozorenja krajem ožujka završio je otkazivanjem 700 letova od 1.800 predviđenih.