Istraživanje je pokazalo da se sve više gledaju strani lokalizirani kanali, da tržište naplatnih TV usluga u Hrvatskoj ima potencijal za rast te da je ono što će zasigurno doprinijeti oporavku TV tržišta sinergija televizije i interneta.
Istraživanje provedeno 2012. na uzorku od 4.614 kućanstava pokazalo je da je digitalna zemaljska platforma zastupljena u 59 posto hrvatskih kućanstava, dok su ostale platforme - kabelska, satelitska i internetska televizija (IPTV) zastupljene u 41 posto domova. Među njima najzastupljeniji je IPTV koji je prisutan u 20 posto kućanstava, slijedi kabelski tip prijama s 15 posto udjela te satelitski prijam sa šest posto udjela u ukupnoj ponudi.
Trendovi gledanosti pokazuju da su među najgledanijim sadržajima na sedam televizijskih programa (tri kanala HTV-a, Novoj TV, Domi TV, RTL-u i RTL 2) informativne i političke emisije, religija te sport.
Informativne emisije u prosjeku gleda 25 posto gledatelja, religijske emisije 18 posto, dok je za sport udio nešto niži i iznosi 17 posto. Slijede filmovi sa 15 posto gledanosti, zabavne emisije s 14 posto, serije s 12 posto te dokumentarne znanstvene i obrazovne emisije koje prati 11 posto gledatelja.
Tematski specijalizirane emisije prati devet posto gledatelja, a glazbene sadržaje, kulturu i umjetnost te dječji program oko osam posto gledatelja.
Studija pokazuje kontinuirani rast gledanosti velikog broja stranih kanala, posebice onih koji su prevedeni na hrvatski jezik.
Studija navodi i 24 kanala koji značajnije doprinose hrvatskom TV tržištu, a među njima se ističu National geographic, CineStar TV, RTL, Discovery, 24sata.tv , Nat Geo Wild, Fox Life, Animal planet, Universal Channel, TV 1000, Eurosport, Klasik TV, Nickelodeon te drugi.
Najviše televizijskih gledatelja dolazi iz tri najveće regije - Zagreba, Slavonije i Dalmacije, a radi se o ljudima srednjeg sloja, većim dijelom bez djece, srednje i starije životne dobi, s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem.
Prema spolnoj strukturu gledatelja, pet posto više žena prisutno je pred malim ekranima, što se najbolje očituje u najvećem broju gledatelja u skupini "family oriented" - obiteljski život.
"Socioekonomski prikaz televizijskih gledatelja u Hrvatskoj uvelike odgovara socioekonomskom prikazu hrvatske populacije", zaključuje se u studiji.
U Hrvatskoj je izražen sezonski trend gledanosti televizijskih sadržaja, pri čemu se televizija najviše gleda u zimskim, a najmanje u ljetnim mjesecima. Takav trend isti je za sve platforme.
Prema podacima iz studije hrvatsko TV tržište bilježilo je stabilan rast do 2008. no s nastupanjem ekonomske krize tržište je u stalnom padu. Sve prognoze ukazuju da će tržište oglašavanja nastaviti padati i u 2013.
Lani su najjači oglašivački sektori bili farmacija, kozmetika, hrana i telekomunikacije.
"Kriza koja je vladala tržištem ne odnosi se samo na TV tržište, zahvaćeni su i ostali mediji i to u daleko većoj mjeri, a jedini medij koji je bilježio i bilježi rast iz godine u godinu je internet. Ono što će zasigurno doprinijeti oporavku TV tržišta je sinergija TV-a i interneta", zaključuje se u studiji.