Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
12. travnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: stagnacija gospodarske aktivnosti na niskoj razini
7. Oporavak europske industrijske proizvodnje u veljači; u Hrvatskoj osjetni pad
8. Europski ministri financija razgovaraju o Portugalu, Cipru, poreznoj evaziji
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
12. 04. 47.520.000 217.520.000 17.520.000 1,28
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 10.520.000 1,46 1 mjesec 7.000.000 1,00 Ukupno 17.520.000 1,28
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca, nakon jučerašnjeg rasta, bilježimo pad kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude. Stoga se njihov međusobn odnos nije značajnije mijenjao.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 47,52 milijuna kuna ili za oko 52 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 217,52 milijuna kuna, ili za oko 24,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 10,52 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 3,5 na 1,46 posto.
Također je plasirano i 7 milijuna kuna ročnih plasmana na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 1 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 17,52 mlijuna kuna, a pritom je 30 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 2,95 na 1,28 posto.
„Na Tržištu novca Zagreb danas je ponuda kuna višestruko veća od potražnje, ali zbog limita sudionika potražnja nije podmirena. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosi 1,28%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Nizak promet i indeksi u minusu
Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio svega 8,6 milijuna kuna, niti jedna dionica nije zabilježila milijunski promet, a dionički su indeksi dan završili u minusu, Crobex je pao za 0,54 posto, a specijalizirani Crobex10 za 0,59 posto.
Tako je Crobex trgovanje završio na 1.971,99 bodova, a Crobex10 na 1.094,31 bodu.
Najtrgovanija je danas bila dionica Petrokemije kojom je ostvareno 848,1 tisuća kuna prometa, a bilježi i najveći rast cijene među trgovanijim dionicama, za 8,34 posto, na 247,99 kuna.
Petrokemija i Ina danas su zasebno izvijestile da su Petrokemija i tvrtka Prirodni plin, članica Ina grupe, potpisale dodatak ugovoru o opskrbi plinom kojim su revidirani uvjeti isporuke u ovoj godini te ugovorene određene količine do kraja iduće godine, a dogovoreni su i povoljniji uvjeti opskrbe.
I dok je dionici Petrokemije imala najveći promet i znatniji rast cijene, dionica Ine imala je manji promet, 265,6 tistuća kuna, a cijena joj je pala za 1,18 posto, na 4.200,02 kune.
Dionice Petrokemije pak po prometu slijede dionice HT-a kojih je protrgovano za 640,9 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,41 posto, na 213,12 kuna.
Za 580,3 tisuće kuna prodano je dionica AD Plastika čija je cijena porasla 0,16 posto, na 124,80 kuna.
Više od 503,1 tisuću kuna prometa ostvareno je dionicama Maistre, a cijena im je pala 0,04 posto, na 90,01 kunu.
Pad cijene bilježe i dionice Ericssona Nikole Tesle, za 1,16 posto, na 1.532 kune, a promet tim dionicama iznosi 414,8 tisuća kuna.
Na vrijednosti je danas izgubila većina trgovanijih dionica, dionicama Podravke cijena je pala za 1,08 posto, povlaštenim Adris grupe za 1,73 posto, Croatia osiguranja 1,88 posto, Tehnike za 1,91 posto, Ingre za 2,28 posto, Atlantske plovidbe za 3,73 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 123,81 124,80 124,80 580.318,11 0,16%
ATGR-R-A 677,00 677,00 677,00 11.509,00 0,00%
CROS-R-A 7.221,02 7.350,00 7.300,00 196.995,02 -1,88%
DLKV-R-A 47,25 48,68 48,00 40.209,58 -2,04%
HT-R-A 213,00 214,00 213,12 640.939,94 -0,41%
IGH-R-A 485,50 487,10 485,50 19.938,95 0,31%
INA-R-A 4.200,00 4.250,00 4.200,02 265.606,33 -1,18%
INGR-R-A 3,85 3,94 3,85 162.927,24 -2,28%
KOEI-R-A 735,00 735,00 735,00 22.050,00 -1,21%
LKPC-R-A 534,00 535,00 535,00 2.673,00 3,28%
MGMA-R-A 0,99 0,99 0,99 0,99 -5,71%
OPTE-R-A 8,28 8,50 8,28 47.963,51 -3,61%
PODR-R-A 272,51 277,00 275,00 95.425,10 -1,08%
PTKM-R-A 226,15 248,40 247,99 848.147,68 8,34%
ULPL-R-A 204,00 204,00 204,00 1.020,00 0,49%
VIRO-R-A 643,70 648,00 643,70 47.663,30 -0,97%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 286,50 290,00 286,50 168.850,35 -1,73%
ARNT-R-A 146,00 147,10 146,40 18.055,10 -2,40%
ATLS-R-A 6,64 6,64 6,64 16.600,00 -0,30%
ATPL-R-A 330,05 336,00 330,22 88.545,73 -3,73%
BD62-R-A 35,53 35,53 35,53 1.385,67 -5,25%
BLJE-R-A 75,61 76,00 75,64 38.540,76 0,07%
CEBA-P-A 76,75 76,75 76,75 921,00 0,33%
CEBA-R-A 84,00 84,00 84,00 84,00 12,00%
CKML-R-A 3.300,00 3.300,00 3.300,00 33.000,00 0,00%
DDJH-R-A 83,82 85,39 84,03 151.771,36 0,25%
DIOK-R-A 21,34 21,95 21,39 165.413,34 0,28%
ERNT-R-A 1.530,01 1.550,00 1.532,00 414.794,22 -1,16%
FNVC-R-A 85,00 85,00 85,00 8.500,00 0,00%
HBRL-R-A 95,50 95,50 95,50 15.280,00 6,11%
HDEL-R-A 99,00 100,00 100,00 11.984,84 1,00%
HIMR-R-A 182,10 183,00 182,10 2.554,80 -3,14%
HMST-R-A 102,00 102,00 102,00 63.954,00 -7,31%
HPB-R-A 1.376,03 1.376,03 1.376,03 16.512,36 6,01%
HTPK-R-A 38,00 40,00 39,00 12.416,00 0,00%
INDG-R-A 118,50 123,00 123,00 29.339,44 4,24%
IPKK-R-A 218,00 218,37 218,00 28.143,46 2,35%
JDGT-R-A 637,90 637,90 637,90 6.379,00 0,93%
JDOS-R-A 2.850,00 2.850,00 2.850,00 31.350,00 5,44%
JDPL-R-A 83,00 84,60 83,00 10.182,60 -0,60%
JNAF-R-A 2.401,00 2.410,00 2.401,00 40.890,55 -0,15%
KABA-P-A 80,07 80,07 80,07 4.003,50 0,00%
KNZM-R-A 142,02 142,02 142,02 7.101,00 -1,38%
KODT-P-A 1.099,97 1.099,97 1.099,97 1.099,97 0,00%
KORF-R-A 138,25 142,39 142,10 150.951,33 1,85%
KRAS-R-A 451,25 453,02 453,01 86.855,62 0,39%
LEDO-R-A 8.751,00 8.800,00 8.800,00 149.551,00 0,00%
LKRI-R-A 126,00 130,00 130,00 263.640,20 0,08%
LPLH-R-A 38,99 42,00 42,00 11.755,85 19,49%
LRH-R-A 2.140,00 2.254,00 2.254,00 12.954,00 -1,10%
LURA-R-A 380,04 380,04 380,04 11.401,20 6,75%
LVCV-R-A 110,00 112,00 112,00 1.324,00 0,00%
MAIS-R-A 90,00 90,10 90,01 503.133,20 -0,04%
PBZ-R-A 526,00 526,00 526,00 1.578,00 0,19%
PIKR-R-A 190,00 190,00 190,00 16.340,00 -1,04%
PLAG-R-A 2.202,50 2.202,51 2.202,50 17.620,04 -2,11%
SAPN-R-A 142,20 142,20 142,20 12.798,00 11,09%
SLRS-R-A 370,00 380,00 380,00 8.958,92 -5,00%
THNK-R-A 743,00 755,00 745,67 285.646,10 -1,91%
TISK-R-A 199,97 200,00 200,00 37.198,46 0,01%
TUHO-R-A 1.350,00 1.355,00 1.350,00 135.017,03 0,00%
VDKT-R-A 350,05 363,00 350,05 58.592,84 -5,01%
VIS-R-A 10,00 10,00 10,00 500,00 -12,59%
VLEN-R-B 5,70 5,70 5,70 148,20 14,00%
VPIK-R-A 128,00 128,31 128,30 68.205,61 0,23%
ZABA-R-A 38,51 39,00 38,51 42.661,10 -1,26%
ZTNJ-R-A 156,00 156,00 156,00 14.196,00 -7,15%
ZVZD-R-A 4.050,00 4.060,02 4.050,00 8.110,02 -5,81%
Domaći MTP
BCIN-R-A 220,00 220,00 220,00 12.320,00 0,00%
KOSN-R-A 1.004,96 1.004,96 1.004,96 3.014,88 0,00%
PRFC-R-A 14,00 14,00 14,00 1.148,00 6,79%
SNHO-R-A 147,06 148,50 147,06 86.542,63 0,01%
VLHO-R-A 90,00 90,02 90,00 13.141,40 -0,02%
Inozemni MTP
EGB-S-GLD1 896,70 896,70 896,70 1.793,40 -3,89%
EGB-S-LDX1 92,20 92,20 92,20 18.440,00 5,73%
EGB-S-LDX2 56,90 62,31 58,90 350.234,87 -6,36%
EGB-S-LWL1 55,60 60,70 55,60 225.805,69 -25,07%
EGB-S-SBU1 45,10 46,50 46,50 78.547,30 -6,63%
EGB-S-TLGD 57,40 71,00 57,40 262.412,70 -21,05%
EGB-S-TLWL 102,00 108,90 102,00 45.050,00 -13,56%
EGB-S-TSDX 52,51 57,00 54,90 993.920,17 8,09%
EGB-S-TSWL 112,29 121,50 121,50 218.716,74 17,73%
Ukupan promet
8.581.265,30
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,04 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,07 bodova ili 0,04 posto – na 182,8752 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,07 posto, na 166,6757 bodova, AZ fonda 0,04 posto, na 187,5881 bod te Raiffeisen fonda 0,04 posto, na 182,6694 boda. Također je porasla, premda minimalno, vriednost i Erste Plavi fonda na 188,8568 bodova.
Među dobrovoljnim mirovinskim fondima pak vladala je promopcionalna podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,16, AZ benefit DMF-a 0,09 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,03 posto. S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a niža 0,05, Croatia osiguranje DMF-a 0,02 a Raiffeisen DMF-a 0,01 posto.
Među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je više onih koji su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,25, fonda Auto Hrvatske 0,23, AZ Dalekovod fonda 0,19, AZ VIP fonda i AZ Zagreb fonda po 0,18, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,17, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,1, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara po 0,08, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,04, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,02 a fonda Hrvatskih autocesta i fonda Željezničara po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost Cestarskog fonda pala 0,06, fonda Croatia osiguranja 0,02 a fonda HEP grupe i fonda T-HT-a po 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
10. 04. 11. 04.
Mirex 182,8051 182,8752 0,04
AZ OMF* 187,5105 187,5881 0,04
Erste Plavi OMF. 188,8560 188,8568 0,00
PBZ Croatia osig.OMF 166,5551 166,6757 0,07
Raiffeisen OMF 182,6004 182,6694 0,04
AZ benefit DMF** 196,5735 196,7550 0,09
AZ profit DMF 218,7635 219,1172 0,16
Croatia osiguranje DMF 135,1371 135,1143 -0,02
Erste Plavi Expert DMF 158,6508 158,5754 -0,05
Erste Plavi Protect DMF 159,7640 159,8161 0,03
Raiffeisen DMF 174,1352 174,1119 -0,01
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,8679 107,9124 0,04
Auto Hrvatska ZDMF 121,3150 121,5926 0,23
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,7076 210,1099 0,19
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,8476 205,1933 0,17
AZ VIP ZDMF 220,9005 221,2911 0,18
AZ ZABA 102,1616 102,4189 0,25
AZ Zagreb ZDMF 160,4454 160,7420 0,18
ZDMF cestarski fond 140,1569 140,0721 -0,06
ZDMF Croatia osiguranje 118,7021 118,6805 -0,02
ZDMF Ericsson N. Tesla 181,9113 182,0626 0,08
ZDMF HEP grupa 124,7304 124,7138 -0,01
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,9181 134,9377 0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,0847 196,2731 0,10
ZDMF Novinar 167,4956 167,6271 0,08
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,8215 136,8346 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5187 120,5450 0,02
ZDMF T-HT 156,1847 156,1621 -0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici u većini
I u četvrtak je među investicijskim fondovima bilo više dobitnika. Naime, po podacima iCapital-a, njih 59 ili 70,24 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 24 odnosno 28,57 posto bilo gubitnika a pritom jedan fond nijse bilježilo projene.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj su puta dobitnici bili u većini. Naime, njih 22 bilježila su rast, dok ih je 14 bilježilo pad vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,057 posto ZB aktiv fonda do 2,7 posto NFD Aureus New Europe fonda. S druge su pak strane gubici bili u rasponu od 0,101 posto Capital Two fonda do 1,3 posto Ilirika Gold fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova bilo je nešto više dobitnika. Naime, nih 7 dobilo je na vrijednosti, dok ih je 6 izgubilo. Tako su se dobitci pak kretali u rasponu od 0,05 HPB Global fonda posto do 0,5 posto ICF Balanced fonda. S druge su pak strani gubitnici bili raspoređeni od 0,08 posto HI-balanced fonda do 1,04 posto KD Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima bilo je više dobitnika. Naime, njih 5 bilježilo je dobitke dok su gubitnici bili PBZ Bond fond (0,002 posto), OTP euro obveznički fond (0,02 posto) te ZB bond fond (0,12 posto). Dobitnici su bili pak u rasponu od 0,02 posto HI-conservative fonda do 0,11 posto Raiffeisen Bonds fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima koje su pak svi i bilježili. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,0001 posto Erste Euro-Money fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NFD Aureus New Europe dionički 11.4.2013 104,6735 HRK 2,7014
Prospectus JIE dionički 11.4.2013 47,5414 HRK 2,2035
PBZ Equity dionički 11.4.2013 71,9586 HRK 0,7292
Raiffeisen Central Europe dionički 11.4.2013 49,3601 EUR 0,7143
OTP MERIDIAN 20 dionički 11.4.2013 81,3019 EUR 0,6765
Erste Adriatic Equity dionički 11.4.2013 78,4401 EUR 0,6545
Platinum Global Opportunity dionički 11.4.2013 12,2671 USD 0,5426
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 11.4.2013 126,3647 EUR 0,5418
Raiffeisen World dionički 11.4.2013 117,8 EUR 0,4862
Platinum Blue Chip dionički 11.4.2013 90,0115 EUR 0,4474
Ilirika Azijski tigar dionički 11.4.2013 49,2313 EUR 0,3813
HPB World Absolute Value - dionički 11.4.2013 104,1758 EUR 0,3385
DJE
Ilirika BRIC dionički 11.4.2013 79,7454 EUR 0,3318
ZB euroaktiv dionički 11.4.2013 119,71 EUR 0,31
Allianz Equity dionički 11.4.2013 117,0859 EUR 0,3056
KD Prvi izbor dionički 11.4.2013 11,844 HRK 0,2556
KD Victoria dionički 11.4.2013 13,5391 HRK 0,1146
FIMA Equity dionički 11.4.2013 52,8739 HRK 0,0935
HPB Dionički dionički 11.4.2013 89,6776 HRK 0,0799
KD Energija dionički 11.4.2013 9,2608 HRK 0,0605
NFD Aureus Global Developed dionički 11.4.2013 94,7484 HRK 0,0582
ZB aktiv dionički 11.4.2013 104,51 HRK 0,0574
Capital Two dionički 11.4.2013 69,0717 HRK -0,101
A1 dionički 11.4.2013 85,71 HRK -0,1049
Raiffeisen Prestige Equity dionički 11.4.2013 110,77 EUR -0,1353
HI-growth dionički 11.4.2013 8,881 EUR -0,1383
ZB trend dionički 11.4.2013 132 EUR -0,1588
HPB Titan dionički 11.4.2013 72,6543 EUR -0,179
NFD Aureus BRIC dionički 11.4.2013 21,1935 EUR -0,37
NFD Aureus US Algorithm dionički 11.4.2013 132,322 HRK -0,3752
NFD Aureus Mena dionički 11.4.2013 480,3269 HRK -0,4311
KD Nova Europa dionički 11.4.2013 6,5714 HRK -0,6216
ZB BRIC+ dionički 11.4.2013 86,36 EUR -0,8837
AC Rusija dionički 11.4.2013 27,5978 EUR -0,9422
PBZ I-Stock dionički 11.4.2013 60,3865 HRK -1,1639
Ilirika Gold dionički 11.4.2013 65,7269 EUR -1,3067
Mješoviti fondovi
ICF Balanced mješoviti 11.4.2013 99,9687 HRK 0,5092
Raiffeisen Balanced mješoviti 11.4.2013 120,8501 EUR 0,2405
Raiffeisen Prestige mješoviti 11.4.2013 95,97 EUR 0,1252
ZB global mješoviti 11.4.2013 143,77 EUR 0,1184
Allianz Portfolio mješoviti 11.4.2013 124,7518 HRK 0,0762
PBZ Global mješoviti 11.4.2013 96,6067 HRK 0,0737
HPB Global mješoviti 11.4.2013 80,7085 HRK 0,0578
HI-balanced mješoviti 11.4.2013 10,5543 EUR -0,0843
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 11.4.2013 5,0048 HRK -0,1158
OTP uravnoteženi mješoviti 11.4.2013 95,1407 HRK -0,2383
Agram Trust mješoviti 11.4.2013 57,1664 HRK -0,5109
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 11.4.2013 75,987 HRK -0,5536
Balanced
KD Balanced mješoviti 11.4.2013 7,8983 HRK -1,0449
Obveznički fondovi
Raiffeisen Bonds obveznički 11.4.2013 166,2501 EUR 0,1145
Capital One obveznički 11.4.2013 177,8633 HRK 0,0705
Erste Bond obveznički 11.4.2013 125,9301 EUR 0,0397
HPB Obveznički obveznički 11.4.2013 133,6501 EUR 0,026
HI-conservative obveznički 11.4.2013 12,0307 EUR 0,0208
PBZ Bond obveznički 11.4.2013 107,7238 EUR -0,0025
OTP euro obveznički obveznički 11.4.2013 121,8169 EUR -0,0283
ZB bond obveznički 11.4.2013 176,33 EUR -0,1246
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 11.4.2013 11,5968 EUR 0,0106
Raiffeisen euroCash novčani 11.4.2013 103,5901 EUR 0,0097
OTP novčani fond novčani 11.4.2013 129,8321 HRK 0,0077
Auctor Cash novčani 11.4.2013 105,6885 HRK 0,0072
VB Cash novčani 11.4.2013 123,6514 HRK 0,0072
Locusta Cash novčani 11.4.2013 1.275,84 HRK 0,0068
Erste Money novčani 11.4.2013 147,06 HRK 0,0067
Raiffeisen Cash novčani 11.4.2013 153,4 HRK 0,0065
PBZ Euro Novčani novčani 11.4.2013 134,6329 EUR 0,0056
ZB europlus novčani 11.4.2013 146,7694 EUR 0,0055
HI-cash novčani 11.4.2013 146,6075 HRK 0,005
HPB Euro Novčani novčani 11.4.2013 103,6446 EUR 0,0044
PBZ Novčani novčani 11.4.2013 140,1209 HRK 0,0035
HPB Novčani novčani 11.4.2013 139,8477 HRK 0,0034
Allianz Cash novčani 11.4.2013 115,6884 HRK 0,0027
ZB plus novčani 11.4.2013 171,8923 HRK 0,0023
NFD Aureus Multicash novčani 11.4.2013 103,2783 HRK 0,0017
OTP euro novčani novčani 11.4.2013 100,1456 EUR 0,0011
PBZ Dollar novčani 11.4.2013 127,7146 USD 0,001
Platinum Cash novčani 11.4.2013 80,5854 HRK 0,0002
Erste Euro-Money novčani 11.4.2013 112,5201 EUR 0,0001
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 11.4.2013 40,9021 HRK 0,0364
VB CROBEX10 indeksni 11.4.2013 101,676 HRK -0,0229
Posebni fondovi
VB SMART posebni 11.4.2013 98,1407 EUR 0,1868
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 11.4.2013 113,3574 EUR 0,3317
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 11.4.2013 9,0276 EUR 0,1253
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 11.4.2013 8,8188 EUR 0,1351
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.865 14.802 Tokyo/Nikkei 13.485 13.549 London/FTSE-100 6.393 6.416 Frankfurt/DAX 30 7.765 7.871
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle četvrti dan zaredom, gurnuvši Dow Jones i S&P 500 indeks na nove rekordne razine, jer su novi makroekonomski podaci ublažili strahovanja ulagača od usporavanja rasta američkog gospodarstva.
Dow Jones indeks ojačao je 62 boda, ili 0,42 posto, na 14.865 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,36 posto, na 1.593 boda, a Nasdaq indeks 0,09 posto, na 3.300 bodova.
Dow Jones i S&P indeks dosegnuli su nove najviše razine u povijesti drugi dan zaredom jer su ulagače ohrabrili dobri makroekonomski podaci.
Premda je od početka godine S&P 500 skočio 11,7 posto, ulagači su zabrinuti zbog tempa rasta američkog gospodarstva, posebice nakon što su prošloga petka objavljeni slabiji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju u ožujku.
Ta je strahovanja jučer ublažio podatak da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga tjedna pao za 42.000, na 346.000, znatno više nego što se očekivalo.
Osim dobrih vijesti s tržišta rada, ulagače je ohrabrio i optimizam trgovaca po pitanju potrošnje. Doduše, prodaja mnogih američkih trgovačkih lanaca u ožujku je, zbog loših vremenskih prilika, bila slabija nego što se očekivalo, no analitičari i menadžeri tih lanaca očekuju povećanje prodaje već u travnju.
Zbog toga su porasle cijene dionica većine trgovačkih lanaca. No, pale su cijene u tehnološkom sektoru, koji je posljednjih dana bio među vodećim dobitnicima.
Analitičari Goldman Sachsa smanjili su preporuku za dionice Microsofta s 'neutralno' na 'prodaj' zbog slabljenja tržišta osobnih računala. Cijena dionice Microsofta pala je 4,5, a Hewlett-Packarda 6,5 posto. Pritom je S&P indeks informatičkog sektora oslabio 0,5 posto.
S druge strane, osjetno su porasle cijene u farmaceutskom sektoru. Među najvećim je dobitnicama, s rastom od 2,4 posto, bila dionica Pfizera, jer su analitičari JPMorgana povećali ciljanu cijenu te dionice.
I na europskim su burzama indeksi jučer porasli. Londonski FTSE ojačao je 0,45 posto, na 6.416 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,78 posto, na 7.871 bod, a pariški CAC 0,85 posto, na 3.775 bodova.
Europski burzovni indeksi u petak su osjetnije smanjeni, jer su se u prvom planu ponovno našle zabrinutosti ulagača u vezi ciparskog gospodarstva i dužničke krize u eurozoni.
Londonski Ftse indeks smanjen za 0,35 posto, na 6.393 boda. Na izrazitijem gubitku bio je frankfurtski DAX, potonuvši 1,35 posto, na 7.765 bodova, te pariški CAC koji je pao za 1,08 posto, na 3.734 boda.
U fokusu ulagača danas je sastanak ministra financija EU u Dublinu, s temom ciparske krize među glavnim točkama dnevnog reda.
Luksemburški ministar financija podsjetio je da EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) ne mogu povećati zajednički doprinos povrh dogovorenih 10 milijardi eura.
Zabrinutosti u vezi razvoja situacije na Cipru i dalje ne jenjaju, premda su posljednjih dana bile potisnute u drugi plan.
Cipar i EU postigli su načelni dogovor o modusima pribavljanja 13 milijardi eura, koliko iznosi doprinos Nikozije, premda se radi o gotovo dva puta većoj brojci od prvotne zbog gospodarske recesije.
Ostali dužnosnici eurozone kazali su da Cipar nije tražio dodatne hitne zajmove, ali će vrlo vjerojatno tražiti prijevremeno povlačenje sredstva iz europskih strukturnih fondova koji proizlaze iz dugoročnog proračuna.
Mnogi ulagači ipak su mišljenja da bi Cipar mogao s vremenom tražiti dodatnu pomoć.
"Nerijetko u takvim slučajevima početne brojke ne budu konačne", kazao je čelnik tvrtke HED Capital Richard Edwards.
Proteklih godinu dana podršku europskim dionicama pružale su injekcije likvidnosti koje je omogućila Europska središnja banka (ECB). No, kriza na Cipru samo je podsjetila koliko se još može otegnuti dužnička kriza u eurozoni.
Nadalje, loši zajmovi u Sloveniji sugeriraju da bi ona možda mogla biti sljedeća zemlja koja će biti primorana tražiti pomoć. Čelnik eurogrupe Jeroen Dijsselbloem kazao je međutim da Slovenija nije na dnevnom redu današnjeg sastanka.
"Nitko ne vjeruje da će ministri financija EU-a sročiti korektno rješenje. Brine li nas Cipar? Dakako, no još nas više brine činjenica da bismo mogli svjedočiti novom valu suludih poteza ministara", tumači Toby Campbell-Gray, čelnik trgovanja u Tavira Securitiesu.
Od najvećih današnjih gubitnika u ozračju pojačane neizvjesnoti u vezi gospodarstva eurozone izdvaja se europski bankarski sektor, s padom pripadajućeg indeksa dionica za 1,8 posto.
Gubitaka nije bio pošteđen ni osiguravateljski sektor, s prosječnim padom cijena dionica od 0,8 posto. Predvodio je švicarski reosiguravatelj Swiss Re s padom vrijednosti dionica za 6,6 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,47 posto, na 13.485 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3054 1,3126 1,3039
USD/JPY 99,24 99,80 98,86
GBP/USD 1,5368 1,5409 1,5342
USD/CHF 0,9318 0,9332 0,9282
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak blago oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, uz fokus ulagača na sastanku ministara financija Europske unije u Dublinu.
U odnosu na dolar euro je u takvim okolnostima oslabio 0,14 posto, na 1,3079 dolara.
Na većem gubitku bio je pak prema jenu, od 0,7 posto, te se njime trgovalo po 129,65 jena. Time se spustio sa 131,11 jena, najviše razine u više od tri godine, na koju se popeo u četvrtak.
Dolar je oslabio prema jenu 0,76 posto, na 98,91 jen. Ranije se nakratko popeo na čak 99,80 jena, što je nedaleko 99,94 jena, najviše razine od travnja 2009., na koju se popeo jučer.
U fokusu je sastanak ministara financija EU u Dublinu na kojem se očekuje finalizacija uvjeta dogovorenog paketa pomoći međunarodnih zajmodavaca.
Luksemburški ministar financija kazao je da Europa i Međunarodni monetarni fond (MMF) ne mogu povećati svoj doprinos povrh iznosa od 10 milijardi eura na koje su se obvezali za potrebe spašavanja Cipra. Ekonomisti ipak iskazuju bojazan da bi Cipar u konačnici mogao tražiti dodatnu pomoć.
Glavni fokus ostaje dobrim dijelom i dalje na jenu, koji je izložen daljnjim pritiscima prodaje. Japanska središnja banka (BOJ) prije tjedan dana je najavila da će ubrizgati u gospodarstvo oko 1.400 milijardi dolara kako bi okončala dugotrajno razdoblje deflacije a njezin potez rezultirao je naglim slabljenjem jena na najniže višegodišnje razine.
Dolar se danas spustio s najviše razine u četiri godine prema jenu nakon što su najnoviji podaci iz američke maloprodaje neočekivano pokazali pad prometa, potpirivši time očekivanja da će američka središnja banka Fed ipak zadržati popustljivu monetarnu politiku kako bi poduprla posustalo američko gospodarstvo.
Promet od trgovine na malo u SAD-u u ožujku je smanjen za 0,4 posto, bilježeći pad drugi put u tri mjeseca. Ujedno je to znak da je američko gospodarstvo možda počelo posrtati krajem prvog tromjesečja.
"To je posljednji na ionako poduljoj listi gospodarskih pokazatelja koji će vrlo vjerojatno pritiskati dolar, pa Fed neće biti u žurbi da normalizira politiku", kazao je Omer Esiner, tržišni analitičar u Commonwealth Foreign Exchangeu.
Svaki oporavak jena bit će po ocjeni trgovaca kratkog vijeka, s obzirom na nove drastične mjere japanske središnje banke. Napominju i da je samo pitanje dana kada će dolar probiti granicu od 100 jena.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 11. 04. USLIB 0,15500 - 0,19870 0,27710 0,43890 11. 04. EULIB 0,02357 - 0,06000 0,13000 0,22286
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 13. travnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,6103 5,8330 8,9565 5,8812 6,2539 8,7559
*Izvor: HNB
Hrvatska narodna banka (HNB) intervenirala je danas na deviznom tržištu prodajom 214,9 milijuna eura, a srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke premašio je 7,61 kunu, što je najviša razina još od početka siječnja 2005. godine.
HNB je danas na deviznom tržištu prodao bankama 214,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,607781 kuna za jedan euro.
To je prva devizna intervencija središnje banke u ovoj godini, a njom je HNB 'povukao' od banaka više od 1,63 milijardi kuna u nastojanju da utječe na smanjenje pritisaka na slabljenje kune u odnosu na jedinstvenu europsku valutu.
Na tjednoj je razini, u odnosu na prošli petak, kuna na tečajnicima Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,12 posto, a u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,02 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,610398 kuna. Zadnji je put viši srednji tečaj eura zabilježena 5. siječnja 2005., kada iznosio 7,64 kune.
Prema ostalim je važnijim valutama kuna na tjednoj razini ojačala, dok je u odnosu na jučerašnju tečajnicu prema tim valutama oslabila.
Tako je na tjednoj razini prema švicarskom franku ojačala za neznatnih 0,001 posto, prema britanskoj funti za 0,11 posto te američkom dolaru za 0,86 posto.
U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a pak kuna je oslabila prema tim valutama, tečaj franka viši je za 0,19 posto, funte za 0,24 posto, a dolara za 0,37 posto.
Srednji tečaj dolara iznosi 5,833064 kune, franka 6,253922 kune i funte 8,956571 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 13. travnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6800 6,0167 9,2018 6,4241 OTP Banka Hrvatska 7,6736 5,9645 9,1371 6,4061 Štedbanka 7,7006 6,0224 9,1397 6,3818 Partner banka 7,6700 6,0228 9,1418 6,3997 Erste&Steiermarkische 7,6720 5,9980 9,2200 6,4360 Hrvatska poštanska banka 7,6700 6,0567 9,2727 6,5191 Splitska banka 7,6650 5,9889 9,1588 6,4237 Podravska banka 7,7900 6,0460 9,1828 6,4125 Istarska kreditna banka 7,6750 5,9900 9,2073 6,4540 Karlovačka banka 7,6890 6,0680 9,3173 6,5058 Croatia banka 7,6712 5,9730 9,1222 6,4008 Sberbank 7,7000 5,9964 9,1805 6,4728 Hypo Group Alpe-Adria 7,6800 6,0232 9,1962 6,4582 Fina 7,6400 6,0567 9,2727 6,5191 Privredna banka 7,6650 6,0855 9,1753 6,4697 Centar banka 7,6826 5,9613 9,1804 6,4415
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6332 5,8505 8,9834 6,2726 Zagrebačka banka 7,6700 5,9342 9,0755 6,3360 OTP Banka Hrvatska 7,6600 5,9354 9,0745 6,3748 Štedbanka 7,6700 5,9510 9,0492 6,3186 Partner banka 7,6600 5,9777 9,1026 6,3768 Erste&Steiermarkische 7,6600 5,9644 9,1687 6,4005 Hrvatska poštanska banka 7,6600 5,9672 9,1357 6,4227 Splitska banka 7,6550 5,9162 9,0918 6,3674 Podravska banka 7,7892 5,9460 9,1428 6,3825 Istarska kreditna banka 7,6650 5,9600 9,0998 6,4227 Karlovačka banka 7,6790 5,9890 9,1960 6,4211 Croatia banka 7,6560 5,9322 9,0595 6,3633 Sberbank 7,6800 5,9672 9,1357 6,4415 Hypo Group Alpe-Adria 7,6700 5,9231 9,0961 6,3581 Fina 7,6200 5,9672 9,1357 6,4227 Privredna banka 7,6550 5,9661 9,0844 6,4057 Centar banka 7,6720 5,9322 9,1357 6,4102
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5875 5,8155 8,9297 6,2351 Zagrebačka banka 7,5700 5,7335 8,7686 6,1217 OTP Banka Hrvatska 7,5459 5,6969 8,8063 6,1310 Štedbanka 7,5549 5,7129 8,6873 6,0659 Partner banka 7,5500 5,6777 8,8095 6,1303 Erste&Steiermarkische 7,5600 5,6850 8,7391 6,1005 Hrvatska poštanska banka 7,5600 5,6872 8,7505 6,0913 Splitska banka 7,5550 5,7127 8,7791 6,1545 Podravska banka 7,5600 5,7274 8,8041 6,1883 Istarska kreditna banka 7,5650 5,6900 8,8043 6,1007 Karlovačka banka 7,5600 5,7000 8,7522 6,1112 Croatia banka 7,5693 5,7222 8,8446 6,1526 Sberbank 7,5800 5,7047 8,7954 6,1601 Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,7229 8,7959 6,1579 Fina 7,5600 5,6872 8,7505 6,0913 Privredna banka 7,5550 5,6751 8,8159 6,0932 Centar banka 7,5723 5,7339 8,7953 6,0975
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5550 5,6762 8,6809 6,0605 OTP Banka Hrvatska 7,5337 5,6621 8,7169 6,0872 Štedbanka 7,5247 5,6558 8,6004 6,0052 Partner banka 7,5400 5,6445 8,7592 6,1096 Erste&Steiermarkische 7,5500 5,6620 8,6950 6,0760 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,6019 8,6193 5,9999 Splitska banka 7,5450 5,6575 8,7121 6,1107 Podravska banka 7,5450 5,6574 8,7141 6,1383 Istarska kreditna banka 7,5500 5,6600 8,7863 6,0663 Karlovačka banka 7,5500 5,6500 8,6754 6,0576 Croatia banka 7,5540 5,6872 8,7819 6.1150 Sberbank 7,5600 5,6756 8,7506 6,1288 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,6228 8,6958 6,0578 Fina 7,5400 5,6019 8,6193 5,9999 Privredna banka 7,5450 5,6184 8,7278 6,0323 Centar banka 7,5624 5,7018 8,7774 6,0663
6. HNB: stagnacija gospodarske aktivnosti na niskoj razini
Početkom 2013. mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj upućuju na stagnaciju na niskoj razini iz prethodnog tromjesečja, ističu analitičari Hrvatske narodne banke u danas objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima.
U četvrtom tromjesečju 2012. gospodarska aktivnost je pala u odnosu na razinu iz trećeg tromjesečja. U odnosu na isto razdoblje godine prije BDP je bio niži za 2,3 posto, što upozorava na jačanje recesijskih tendencija, navode analitičari središnje banke.
Početkom ove godine mjesečni pokazatelji gospodarske aktivnosti upućuju na stagnaciju na niskoj razini iz prethodnog kvartala. Tako je industrijska proizvodnja u prosjeku u prva dva mjeseca stagnirala, dok je aktivnost građevinarstva u siječnju tek blago porasla.
Međutim, promet u trgovini na malo u siječnju se nastavio smanjivati, a izvoz se nakon pada u prosincu ponovno značajno smanjio u siječnju.
Iz istraživanja poslovnog i potrošačkog optimizma iz prvog tromjesečja 2013. vidljivo je da se pouzdanje poduzeća u industriji pogoršalo, no pouzdanje potrošača poboljšalo se, iako i dalje ostaje negativno.
Iz HNB-a napominju kako se u siječnju 2013. nastavio negativan trend robnog izvoza započet u prosincu, uz pad od 18,3 posto u odnosu na prosjek prijašnja tri mjeseca. Takvim je kretanjima uvelike pridonio pad izvoza brodova i naftnih derivata, no i izvoz ostale robe smanjio se za 9,6 posto, a najlošija ostvarenja zabilježena su kod izvoza prehrambenih proizvoda. Ukupni je uvoz u siječnju nastavio stagnirati.
Na tržištu rada, nakon izrazito nepovoljnih kretanja krajem 2012. godine, prema dostupnim podacima za siječanj i veljaču, vidljive su prve naznake stabilizacije. Tako je tijekom prva dva ovogodišnja mjeseca značajno ublažen pad broja zaposlenih osoba (koji je iznosio 0,2 posto), dok se broj nezaposlenih počeo blago smanjivati. Nakon snažnog povećanja broja nezaposlenih osoba na kraju prijašnje godine, tijekom prva dva mjeseca 2013. došlo je do njegova blagog smanjenja, za 0,9 posto.
No, kako se navodi, podaci iz Ankete o poslovnom pouzdanju upućuju na to da u sljedećim mjesecima vjerojatno neće biti smanjivanja broja nezaposlenih osoba, zanemare li se sezonski učinci.
Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti za siječanj i veljaču zadržala se na visokim razinama zabilježenim krajem godine prije te je iznosila 20,2 posto (prema desezoniranim podacima).
Preliminarni podaci Ankete o radnoj snazi za 2012. pak potvrđuju izrazito nepovoljna kretanja na tržištu rada u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. Tako je anketna stopa nezaposlenosti dosegnula 18 posto, što je najviša stopa nezaposlenosti od početka provođenja Ankete 1996. godine, naglašavaju analitičari središnje banke.
Istodobno je prosječna nominalna i realna razina plaća u prva dva mjeseca 2013. blago porasla (0,5 posto i 0,4 posto) u odnosu na kraj prethodne godine.
Inflatorne pritiske početkom 2013. prouzročene administrativnim odlukama ublažavali su slaba domaća potražnja, smanjenje jediničnih troškova rada te slabljenje uvoznih inflatornih pritisaka. Mjesečni rast potrošačkih cijena u veljači (od 0,3 posto) bio je slabije izražen nego u istom razdoblju lani pa se godišnja stopa inflacije spustila na 4,9 posto, s 5,2 posto koliko je iznosila u siječnju, navode uz ostalo analitičari središnje banke.
7. Oporavak europske industrijske proizvodnje u veljači; u Hrvatskoj osjetni pad
Industrijska proizvodnja u eurozoni i u Europskoj uniji ponovo je porasla u veljači, nakon posustajanja u prethodnom mjesecu, pokazali su u petak sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda, koji za Hrvatsku procjenjuje njezin osjetni pad.
U veljači je industrijska proizvodnja u eurozoni i EU porasla za 0,4 posto. U prethodnom mjesecu smanjena je za revidiranih 0,6 posto u eurozoni, te za također revidiranih 0,5 posto u EU, objavio je nadalje Eurostat.
Najviše je u veljači poskočila proizvodnja energije, za 2,6 posto u ezrozoni, te za 1,8 posto u EU. Najveći je pad proizvodnje zabilježen u segmentu netrajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto u eurozoni, te za 1,3 posto u EU.
Među pojedinim zemljama čijim podacima raspolaže Europstat, najizrazitiji rast ostvarile su Nizozemska i Slovenija, po 3,4 posto. Najveći pad zabilježen je pak u Estoniji i na Malti, po 3,9 posto, te Litvi 3,7 posto.
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja u veljači smanjena za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, procjenjuje Eurostat.
Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena za 3,1 posto a u EU za 2,5 posto, navodi dalje Eurostat.
Najviše se smanjila proizvodnja energije, za 6,1 posto u eurozoni te za 5,9 posto u EU. Povećana je samo proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za blagih 0,1 posto u eurozoni i za 0,7 posto u EU.
Među pojedinim zemljama najviši su rast zabilježile Rumunjska, za 6,5 posto, Bugarska, za 5,1 posto, i Slovenija, za 3,3 posto. Najizrazitiji pad zabilježila je Finska, za 7,5 posto, te Španjolska, za 6,5 posto.
U Hrvatskoj je ukupna industrijska proizvodnja na godišnjoj razini smanjena 4,1 posto, procjenjuju u Eurostatu. Prema hrvatskom Državnom zavodu za statistiku, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u veljači je smanjena za tri posto u odnosu na prethodni mjesec. Podatak o godišnjem padu industrijske proizvodnje podudara se s procjenom Eurostata.
8. Europski ministri financija razgovaraju o Portugalu, Cipru, poreznoj evaziji
Europski ministri financija okupili su se danas u Dublinu na dvodnevnim neformalnim razgovorima na kojima bi trebali produljiti rok Irskoj i Portugalu za povrat kredita i odobriti pomoć Portugalu a u posljednji je tren u dnevni red uvrštena i borba protiv porezne evazije.
Očekuje se da će ministri Europske unije dogovoriti da se Portugalu i Irskoj za sedam godina produlji rok za povrat kredita koje im je odobrio EU.
Današnji i sutrašnji sastanci u Dublinu neformalne su prirode i na njima se neće donositi službene odluke.
Potpora produljenju roka za Portugal vjerojatno biti uvjetovana prijedlozima Lisabona o novim mjerama ostvarenja zacrtanih proračunskih ciljeva za ovu godinu. Te je ciljeve doveo u pitanje portugalski ustavni sud, proglasivši neustavnima pojedine planirane mjere za njihovo ostvarenje.
Ministri će se u Dublinu također suglasiti da se Cipru odobri 10 milijardi eura pomoći u sklopu paketa kojem će Nikozija morati pridodati 13 milijardi umjesto početno planiranih sedam milijardi eura. Novac je namijenjen pokrivanju potreba Nikozije za financiranjem u iduće tri godine i restrukturiranju banovnog sektora.
Razlika u iznosu proizlazi najvećim dijelom iz sporazuma o zatvaranju druge po veličini banke u zemlji, Laiki Banka, i restrukturiranju najveće Bank of cyprus.
Sporazum međunarodnih zajmodavaca i Cipra precizno određuje i kako Nikozija treba pribaviti novac.
Tako će Cipar morati, između ostalog, prodati 400 milijuna eura zlatnih rezervi i povisiti stopu korporativnog poreza i poreza na kapitalnu dobit.
Ministri neće raspravljati o hitnim mjerama pomoći Sloveniji, čije su banke nagomilale ogromne portfelje nenaplativih zajmova, potpirujući bojazan da će malenoj zemlji trebati pomoć EU-a.
Slovenski financijski problemi nisu na dnevnom redu današnjeg sastanka ministara financija eurozone, naglasio je predsjedatelj eurogrupe, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.
Pitanje poreznih oaza i bankovne tajne u posljednji je trenutak uvršteno u dnevni red neformalnih dvodnevnih razgovara.
Austrija je danas poručila da će ustrajati u zakonima koji propisuju očuvanje bankovne tajne usprkos pritisku Europske unije da slijedi primjer Luksemburga i počne objavljivati podatke o vlasnicima depozita iz EU-a u sklopu borbe protiv porezne evazije.
Austrija je sada jedina zemlja Europske unije koja još inzistira na institutu bankovne tajne.
"Austrija ne odustaje od bankovne tajne", kazala je ministrica financija Maria Fekter novinarima prije prvog dana razgovora. Naglasila je da ne vjeruje da je potrebna automatska razmjena podataka, kakva je uspostavljena u ostalim zemljama EU-a, te da bi takav mehanizam predstavljao povredu privatnosti.
Ministrica Fekter kritizirala je druge zemlje, uključujući Sjedinjene Države i Veliku Britaniju, zbog toleriranja poreznih oaza.
"Brojni centri za pranje novaca i porezne oaze – Kanalski otoci, Gibraltar, Kajmanski otoci, Djevičanski otoci – u neposrednoj su pravnoj nadležnosti Velike Britanije", kazala je.
"Sve su to lokacije poznate po poreznoj evaziji i pranju novca", naglasila je, dodajući da bi se standardi za borbu protiv porezne evazije, nametnuti Cipru, trebali primjenjivati u cijeloj Europi.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821