Londonski Ftse indeks smanjen za 0,35 posto, na 6.393 boda. Na izrazitijem gubitku bio je frankfurtski DAX, potonuvši 1,35 posto, na 7.765 bodova, te pariški CAC koji je pao za 1,08 posto, na 3.734 boda.
U fokusu ulagača danas je sastanak ministra financija EU u Dublinu, s temom ciparske krize među glavnim točkama dnevnog reda.
Luksemburški ministar financija podsjetio je da EU i Međunarodni monetarni fond (MMF) ne mogu povećati zajednički doprinos povrh dogovorenih 10 milijardi eura.
Zabrinutosti u vezi razvoja situacije na Cipru i dalje ne jenjaju, premda su posljednjih dana bile potisnute u drugi plan.
Cipar i EU postigli su načelni dogovor o modusima pribavljanja 13 milijardi eura, koliko iznosi doprinos Nikozije, premda se radi o gotovo dva puta većoj brojci od prvotne zbog gospodarske recesije.
Ostali dužnosnici eurozone kazali su da Cipar nije tražio dodatne hitne zajmove, ali će vrlo vjerojatno tražiti prijevremeno povlačenje sredstva iz europskih strukturnih fondova koji proizlaze iz dugoročnog proračuna.
Mnogi ulagači ipak su mišljenja da bi Cipar mogao s vremenom tražiti dodatnu pomoć.
"Nerijetko u takvim slučajevima početne brojke ne budu konačne", kazao je čelnik tvrtke HED Capital Richard Edwards.
Proteklih godinu dana podršku europskim dionicama pružale su injekcije likvidnosti koje je omogućila Europska središnja banka (ECB). No, kriza na Cipru samo je podsjetila koliko se još može otegnuti dužnička kriza u eurozoni.
Nadalje, loši zajmovi u Sloveniji sugeriraju da bi ona možda mogla biti sljedeća zemlja koja će biti primorana tražiti pomoć. Čelnik eurogrupe Jeroen Dijsselbloem kazao je međutim da Slovenija nije na dnevnom redu današnjeg sastanka.
"Nitko ne vjeruje da će ministri financija EU-a sročiti korektno rješenje. Brine li nas Cipar? Dakako, no još nas više brine činjenica da bismo mogli svjedočiti novom valu suludih poteza ministara", tumači Toby Campbell-Gray, čelnik trgovanja u Tavira Securitiesu.
Od najvećih današnjih gubitnika u ozračju pojačane neizvjesnoti u vezi gospodarstva eurozone izdvaja se europski bankarski sektor, s padom pripadajućeg indeksa dionica za 1,8 posto.
Gubitaka nije bio pošteđen ni osiguravateljski sektor, s prosječnim padom cijena dionica od 0,8 posto. Predvodio je švicarski reosiguravatelj Swiss Re s padom vrijednosti dionica za 6,6 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,47 posto, na 13.485 bodova.