Izborna šutnja počinje u petak u ponoć, odmah nakon TV dvoboja dvojice kandidata na Javnom servisu RTV Crne Gore, koji je dogovoren ovih dana nakon što je Lekićev stožer otkazao ranije predviđen TV duel prošlog utorka.
Vujanovićeva kandidatura bila je na ocjeni u Ustavnom sudu, nakon što je Socijaldemokratska partija (SDP), dugogodišnji koalicijski partner Đukanovićeva DPS-a, aktualnom šefu države uskratila potporu tvrdeći da bi mu, bude li ponovno izabran, to bio treći predsjednički mandat. Ustavni sud Crne Gore, međutim, odlučio je da Vujanovićevo ponovno kandidiranje nije u suprotnosti s Ustavom. Spor je nastao oko toga kako tretirati činjenicu da je Vujanović pola svog prvog mandata odradio u državnoj zajednici Srbija i Crna Gora, a pola u neovisnoj Crnoj Gori. Ocjenjujući ipak ponovnu kandidaturu Vujanovića neustavnom, čelnik SDP-a Ranko Krivokapić pozvao je članove svoje stranke da ne glasuju ni za jednog kandidata.
Drugi kandidat, Miodrag Lekić, čelnik Demokratskog fronta, profesor je na jednom sveučilištu u Rimu, a važi za iskusnog diplomatu. Bio je i ministar vanjskih poslova u vladi Mila Đukanovića te veleposlanik državne zajednice Srbije i Crne Gore u Italiji. Uz to što je kandidat razjedinjene i heterogene oporbe, koja ima i različite poglede na identitetska pitanja i nacionalne simbole te oko ulaska u NATO, analitičari ističu i njegovo neiskustvo u vođenje predizborne kampanje, gdje je na konvencijama više ulazio u verbalne duele s (neprisutnim) Vujanovićem nego što je govorio o svojom programu vođenja Crne Gore.
Vujanović je u svojim predizbornim nastupima isticao potrebu daljnje afirmacije Crne Gore kao suverene države, unapređivanja gospodarstva, borbe protiv kriminala i korupcije te nastavak europskog puta Crne Gore. Lekić je posebice isticao kako će se boriti protiv kriminala i korupcije u društvu i podjela u Crnoj Gori. Također je naglašavao pripadnost i stremljenja Crne Gore prema euroatlanskim integracijama, dok je za prijem u NATO tražio izjašnjavanje građana putem referenduma.
Posljednja ispitivanja javnog mnijenja daju prednost aktualnom predsjedniku u odnosu na neovisnog kandidata Lekića. Analitičari ocjenjuju da, i pored nekoliko afera koje u posljednje vrijeme potresaju vladajuću DPS, heterogena oporba, okupljena oko prosrpskog Demokratskog fronta (DF), nema dovoljno kapaciteta kako bi preokrenula situaciju u svoju korist.
Čini se da će i ovoga puta, kao i 2006. godine u vrijeme referenduma za neovisnost Crne Gore, presudnu ulogu imati manjinski narodi bez kojih se ne može donijeti ni jedna značajnija odluka u državi. Hrvatska građanska inicijativa (HGI), Bošnjačka stranka (BS) i sve tri albanske stranke već su pozvale građane koje predstavljaju da podupru Filipa Vujanovića.
Tko god bude izabran imat će puno posla, jer nakon ulaska Hrvatske u EU, Crna Gora ostaje najozbiljniji kandidat u regiji za članstvo u europskoj obitelji naroda, što pretpostavlja ubrzanje pregovaračkog procesa i provođenja reformi.
Predsjedničke izbore u Crnoj Gori pratit će predstavnici međunarodnih organizacija - Komiteta za otvorenu demokraciju, predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Organizacije za demokraciju i ljudska prava (ODHR) te Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (VE), kao i stotinjak domaćih promatrača Centra za demokratsku tranziciju (CDT) kao i lokalnog Centra za demokraciju i ljudska prava (CEDEM).
Glasačko pravo na ovim izborima ima 511.405 građana.