Hrvatski je sabor nedavno donio Zakon o trošarinama koji će stupiti na snagu 1. srpnja, danom ulaska Hrvatske u EU, a taj zakon predviđa trošarine na energente, pa tako i prirodni plin, u rasponu od nula do 8,10 kuna po megavatsatu (MWh), ovisno o tome u koju se svrhu plin koristi.
Prema riječima voditeljice Odjela za energente u Sektoru za trošarine i posebne poreze Carinske uprave Vesne Kumpar-Tasevski, Hrvatska je u prilagodbi europskim propisima maksimalno iskoristila mogućnosti izuzeća od plaćanja trošarina na plin. Tako se trošarinom neće oporezivati plin za kućanstva i za pogon vozila, plin za daljnju preradu ili proizvodnju drugih energenata ili električne energije, plin koji se koristi za proizvodnju toplinske i električne energije u jedinstvenom procesu, kao ni korištenje plina u minerološkim procesima (npr. proizvodnja cementa, cigle, vapna, stakla i sl.).
U tim će se slučajevima, dakle, od 1. srpnja ove godine primjenjivati nulta stopa trošarine.
Trošarina pak za plin za grijanje za poslovnu uporabu iznosit će 4,05 kuna po MWh, a za neposlovnu 8,10 kuna po MWh, kazala je Kumpar-Tasevski.
Na Plinarskom forumu, uz ostalo, predstavljene su i novine iz Zakona o tržištu plina, koji je stupio na snagu sredinom ožujka, kao dio paketa od četiri zakona kojima se hrvatsko energetsko zakonodavstvo u potpunosti usklađuje s europskim, odnosno hrvatsko energetsko tržište priprema da postane dio zajedničkog europskog tržišta.
Iako će se time hrvatsko tržište otvoriti i stranim dobavljačima, prema riječima načelnice sektora za energetiku Uprave za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo Ministarstva gospodarstva Kristine Čelić, nova regulativa donosi i nove mehanizme zaštite hrvatskog tržišta i proizvodnje.
Tako će, primjerice, plin iz domaće proizvodnje morati biti isporučen kroz hrvatski transportni sustav, a prilikom prodaje morat će prvenstveno biti ponuđen domaćim opskrbljivačima.
Čelić je iznijela i podatke o trenutnom stanju u hrvatskom plinskom sektoru, na kojem je u 2012. pokrivenost ukupne potrošnje plina (od 2,8 milijardi kubičnih metara) domaćom proizvodnjom (od 2 milijarde kubičnih metara) iznosila 71 posto.
Ukupna je potrošnja plina lani smanjena za 6 posto prema 2011., i to prvenstveno zbog 10 postotnog pada potrošnje u industriji, što profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić tumači kao jasan pokazatelj recesije, u koju je Hrvatska, mjereno potrošnjom energije u industriji, ušla još 2007.