Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
22. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HUB Analize: nema veze između razduživanja banaka i kretanja BDP-a
7. Makroekonomija: stopa nezaposlenosti i dalje ispod 22 posto
8. DZS: prosječna neto plaća za siječanj 5.529 kuna
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
22. 03. 50.610.000 220.610.000 10.61.000 2,22
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 10.610.000 2,22 Ukupno 10.610.000 2,22
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas je ostvaren vrlo mršav promet, pri čemu je veći dio potražnje ostao nepokriven, jer su iskorišteni limiti kreditora prema onima koji traže pozajmice.
Potražnja je danas iznosila 50,6 milijuna kuna, što je oko 60 posto manje nego jučer, dok je ponuda iznosila 230,6 milijuna kuna.
Sav promet, 10,6 milijuna kuna, činili su prekonoćni krediti, pri čemu im je cijena porasla s jučerašnjih 1,86 na 2,22 posto.
Danas se trgovalo i devizama, pa je 400.000 eura plasirano na tjedan dana po kamati od 1,75 posto.
„Zadnjeg radnog dana u ovome tjednu u trgovanju na Tržištu novca Zagreb ponuda slobodnih kuna je ponovno bila višestruko veća od prijavljene potražnje. Unatoč tome, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Posljednji trgovinski dan ovog tjedna svi dionički indeksi Zagrebačke burze završili su u plusu, pri čemu se vrijednost indeksa Crobex rastom od 0,58 posto vratila iznad razine od 2.000 bodova, odnosno na zaključnih 2.004,05 bodova, dok je Crobex10 porastao za 0,18 posto, na 1.110,33 boda.
Najveći porast vrijednosti među sektorskim indeksima bilježi pak indeks građevinskog sektora, i to za čak 5,17 posto, ponajprije zahvaljujući gotovo 30-postotnom rastu cijene dionice Dalekovoda.
Ukupni promet ostvaren dionicama danas iznosi 17,1 milijun kuna, od čega je oko 15 milijuna ostvareno u redovnom trgovanju, a 2,6 milijuna kuna iznosio je blok promet dionicama Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda po cijeni od 21 kune.
U redovnom trgovanju najveći je promet, viši od 3 milijuna kuna, ostvaren dionicama HT-a, koje su pritom pojeftinile za blagih 0,05 posto, na 216 kuna.
Promet dionicama Dalekovoda iznosi pak gotovo 2 milijuna kuna, a njihova je cijena porasla za čak 29,65 posto, na 62,40 kuna.
Takav se porast može pripisati činjenici da je danas istekao rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja, koji će, prema medijskim spekulacijama, prihvatiti vjerovnici na koje se odnosi najveći dio tražbina, čime bi početkom travnja nad tom tvrtkom mogao uspješno biti zatvoren postupak predstečajne nagodbe. Iz samog Dalekvoda te spekulacije nisu željeli komentirati te su kazali da oni još uvijek nisu upoznati s detaljima novog plana financijskog restrukturiranja.
Više od milijun kuna prometa ostvareno je još samo dionicama Luke Rijeka, koje također bilježe osjetan rast cijene, za 9,84 posto, na 134 kune.
Vezano uz poslovanje te tvrtke danas neki mediji navode da se vode pregovori o davanju u dugogodišnju koncesiju dijela terminala Luke Rijeka kineskom partneru, o čemu, navodno, već neko vrijeme traju pregovori između Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i kineske kompanije.
Dionicama Ericssona Nikole Tesle ostvareno je gotovo 900 tisuća kuna prometa, a njihova je cijena smanjena za 0,68 posto, na 1.537,50 kuna.
Promet viši od pola milijuna kuna ostvaren je pak trgovanjem dvjema dionicama - Petrokemije, koje su poskupjele za 0,44 posto, na 228 kuna, te Diokija, kojima je cijena porasla za 1,11 posto, na 20,05 kuna.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
20. 03. 21. 03.
Mirex 181,6946 181,5241 -0,09
AZ OMF* 186,3887 186,3447 -0,02
Erste Plavi OMF. 187,7886 187,6837 -0,06
PBZ Croatia osig.OMF 166,1963 166,1047 -0,06
Raiffeisen OMF 181,1079 180,6924 -0,23
AZ benefit DMF** 195,3357 195,3871 0,03
AZ profit DMF 218,5198 218,5288 0,00
Croatia osiguranje DMF 134,7184 134,6977 -0,02
Erste Plavi Expert DMF 157,9428 157,8822 -0,04
Erste Plavi Protect DMF 158,8976 158,9554 0,04
Raiffeisen DMF 172,4918 172,1287 -0,21
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,5333 107,5333 0,00
Auto Hrvatska ZDMF 121,0013 120,9994 0,00
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,8310 209,8284 0,00
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,5761 204,5713 0,00
AZ VIP ZDMF 220,6983 220,6863 -0,01
AZ ZABA 101,3040 101,2619 -0,04
AZ Zagreb ZDMF 160,2126 160,2049 0,00
ZDMF cestarski fond 139,5647 139,5662 0,00
ZDMF Croatia osiguranje 118,2989 118,2825 -0,01
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,1674 179,7586 -0,23
ZDMF HEP grupa 124,2447 124,2248 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,5021 134,4709 -0,02
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,9813 193,5553 -0,22
ZDMF Novinar 165,9223 165,5569 -0,22
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4524 136,4547 0,00
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5124 120,4681 -0,09
ZDMF T-HT 155,1346 155,1692 -0,02
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Mirex indeks oslabio 0,09 posto
Mirex indeks, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak je oslabio za 0,09 posto, na 181,5241 bod, pri čemu su pale obračunske jedinice sva četiri fonda.
Prema danas objavljenim podacima HANFA-e, najviše je, 0,23 posto, pala vrijednost obračunske jedinice Raiffeisen mirovinskog fonda, na 180,6924 boda.
S padom od 0,06 posto slijedili su Erste Plavi i fond PBZ Croatia osiguranja. Pritom je vrijednost obračunske jedinice prvoga skliznula na 187,6837 bodova, a drugoga na 166,1047 bodova.
Vrijednost obračunske jedinice AZ fonda oslabila je, pak, 0,02 posto, na 186,3447 bodova.
I većina dobrovoljnih mirovinskih fondova, njih 13 od 23, zabilježila je u četvrtak gubitke, između 0,01 i 0,22 posto.
Vrijednost obračunskih jedinica osam fondova ostala je gotovo nepromijenjena u odnosu na jučer, dok su dva fonda dobila na vrijednosti.
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.421 14.511 Tokyo/Nikkei 12.338 12.635 London/FTSE-100 6.402 6.388 Frankfurt/DAX 30 7.936 7.932
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica pale jer su ulagače obeshrabrili ciparski financijski problemi i loši makroekonomski podaci iz eurozone.
Dow Jones oslabio je 90 bodova, ili 0,62 posto, na 14.421 bod, dok je S&P 500 pao 0,83 posto, na 1.545 bodova, a Nasdaq indeks 0,97 posto, na 3.222 boda.
Europska unija dala je Cipru rok do ponedjeljka za novi plan kojim bi namaknuo milijarde eura, što je osnovni uvjet da bi dobio međunarodni paket pomoći od 10 milijardi eura. Ako to ne uspije, slijedi kolaps tamošnjeg bankarskog sustava, pa vjerojatno i isključivanje te otočne zemlje iz eurozone.
Dodatan udarac Cipru nanijela je jučer agencija Standard & Poor's gurnuvši mu kreditni rejting dublje u status 'smeća'.
Ulagači se plaše da bi kolaps Cipra mogao izazvati rast cijene zaduživanja i u drugim prezaduženim članicama eurozone, što bi otežalo izlazak tog bloka iz dužničke krize i recesije.
A recesija ne popušta. Jučerašnje izvješće o indeksima menadžera nabave (PMI), koje izrađuje londonska istraživačka tvrtka Markit, pokazalo je da su aktivnosti u gospodarstvu eurozone dodatno oslabile u ožujku, čak i prije izbijanja krize na Cipru. Ulagače ponajviše brine usporavanje rasta aktivnosti u Njemačkoj.
Pad cijena dionica ponešto su tek ublažili podaci iz SAD-a i Kine koji ukazuju na stabilan, ali ne i spektakularan rast dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
Zbog slabosti globalne potražnje, jučer su pale cijene sirovina, pa su najveće gubitnice bile dionice u rudarskom sektoru. S&P indeks tog sektora potonuo je 1,6 posto.
Među najvećim gubitnicama bila je i dionica Oraclea, s padom cijene za gotovo 10 posto, nakon što je taj softverski div izvijestio o slabijim nego što se očekivalo poslovnim prihodima.
VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija skočio je jučer više od 10 posto, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
Na oprez ulagača ukazuje i mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,9 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,45 milijardi.
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u petak pale zbog ciparske financijske krize i produbljivanja recesije u eurozoni.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu oslabile između 0,1 i 0,8 posto.
U Australiji su cijene dionica blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,4 posto. U cijelom ovom tjednu taj bi indeks mogao izgubiti 1,3 posto.
„Ulagače zabrinjava situacija na Cipru, što pokazuje i pad cijena dionica na američkim i europskim burzama. Osim toga, postoji rizik da su tržišta kapitala previše porasla u prekratko vrijeme, da su ulagači možda bili preoptimistični“, kaže Juliette Saly, analitičarka u tvrtki Commonwealth Securities.
Europske je ulagače, pak, u petak udobrovoljio sporazum Grčke i Cipra o otkupu grčkih podružnica ciparskih banaka, što je dokinulo neizvjesnost u pogledu njihove sudbine.
Londonski FTSE porastao je 0,23 posto na 6.402 boda, a na približno istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, dosegnuvši 3.784 boda. Najskromniji rast, za 0,04 posto, zabilježio je frankfurtski DAX, koji je iznosio 7.936 boda.
Ulagače na europskim tržištima dionica udobrovoljio je ciparsko-grčki dogovor o otkupu grčkih podružnica posrnulih ciparskih banaka, kojim se grčke banke štiti od utjecaja krize na Cipru i ujedno se smanjuje napuhani ciparski bankovni sektor.
Time je zapravo ispunjen jedan od uvjeta eurozone iz odbačenog nacrta plana za pomoć Cipru.
Prethodno je Rusija odbacila ciparski zahtjev za pomoć, što je potaknulo sumnje da vlada u Nikoziji neće uspjeti pribaviti novac za rješavanje svojih dužničkih problema.
Cipar mora do ponedjeljka pribaviti 5,8 milijardi eura kako bi dobio pomoć Europske unije. Ciparski je parlament nedavno odbacio prijedlog da se novac namakne oporezivanjem bankovnih depozita pa se nad otočnu državu nadvila prijetnja stečaja i izlaska iz eurozone.
Većina investitora drži da će dogovor na kraju ipak biti postignut i da će pad cijena dionica u ožujku i travnju biti privremen. Kratkoročno ipak nisu spremni izložiti se dodatnom riziku povećanjem dioničkih portfelja.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2948 1,2961 1,2887
USD/JPY 94,90 95,13 94,18
GBP/USD 1,5189 1,5212 1,5164
USD/CHF 0,9434 0,9474 0,9428
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak ojačao prema dolaru i jenu na međunarodnim deviznim tržištima zbog optimizma da će Cipar ipak na vrijeme postići dogovor s Europskom unijom i time izbjeći kolaps financijskog sustava.
Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao za 0,7 posto, na 1,2988 dolara. Drži se tako osjetno iznad najniže razine u u četiri mjeseca od 1,2843 dolara, na koju se spustio ovoga tjedna nakon što je Cipar odbacio međunarodni paket pomoći uvjetovan oporezivanjem bankovnih depozita.
Na dobitku je jedinstvena europska valuta bila i prema jenu, za 0,3 posto, dosegnuvši 122,81 jen. Ranije se nakratko bila spustila i do 121,44 jena, što je njezina najniža razina u protekla tri tjedna, zbog objave slabog Ifo indeksa poslovne klime u Njemačkoj.
Dolar je pak neznatno promijenjen u odnosu na jen i njime se trgovalo po 94,90 jena. Ranije se nakratko spustio i do 94,195 jena.
U fokusu je Cipar, kojem je EU dao rok do ponedjeljka da pribavi 5,8 milijarde eura koji su preduvjet za dobivanje 10 milijardi eura 'teškog' međunarodnog paketa pomoći. Ako se dogovor u tome roku ne postigne, ECB je spreman ciparskim bankama ukinuti dotok likvidnosti.
Cipar se u petak približio tome cilju, postigavši dogovor o prodaji grčkih podružnica prezaduženih ciparskih banaka. Ciparsko predsjedništvo objavilo je da je sporazum postignut uz povoljne uvjete za otočnu zemlju.
"Svjedočimo većim kupovinama eura, što je glavni pokretač njegova današnjeg uzleta. Čini se da ulagači očekuju da će dogovor biti postignut do krajnjeg roka u ponedjeljak", kazao je Brian Kim, valutni strateg u tvrtki RBS Securities.
Kratkotrajne pritiske na euro izazvale su nepovoljne vijesti o poslovnoj klimi u najvećem gospodarstvu eurozone. Njemački institut za ekonomska istraživanja Ifo danas je objavio da je optimizam poslovnih čelnika u ožujku ponovno splasnuo, nakon četiri mjeseca jačanja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 21. 03. USLIB 0,15600 - 0,20420 0,28410 0,44740 21. 03. EULIB 0,02000 + 0,001 0,06000 0,13286 0,22857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 23. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5873 5,8634 8,9136 6,2013 6,2104 8,8233
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listama Hrvatske narodne banke (HNB) kuna je u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna oslabila u odnosu na sve važnije svjetske valute, pri čemu je prema euru oslabila za najmanjih 0,08 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, tako iznosi 7,587334 kune.
Prema kraju prošlog tjedna tečaj švicarskog franka je pak povećan za 0,85 posto, na 6,210472 kune po srednjem tečaju, dok je tečaj američkog dolara porastao za 1,02 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,863473 kune.
Najvećih 1,33 posto u odnosu na tečajnicu od prošlog petka povećan je tečaj britanske funte, pa srednji tečaj funte na kraju ovog tjedna iznosi 8,913691 kune.
U odnosu na jučerašnju tečajnicu tečaj eura danas je povećan za 0,01 posto, dok je tečaj franka snižen za 0,04 posto, funte za 0,06 posto, a dolara za 0,14 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 23. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka* 7,6600 6,0800 9,1674 6,3820 OTP Banka Hrvatska 7,6536 6,0013 9,0919 6,3601 Štedbanka 7,6806 6,0608 9,0998 6,3401 Partner banka 7,6550 6,0579 9,1195 6,3604 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0370 9,1710 6,3990 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,0883 9,2283 6,4738 Splitska banka 7,6480 6,0300 9,1219 6,3688 Podravska banka 7,7663 6,0806 9,1261 6,3721 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0400 9,1632 6,4092 Karlovačka banka 7,6590 6,0590 9,2109 6,4175 Croatia banka 7,6609 6,0100 9,0741 6,3545 Sberbank 7,6750 6,0218 9,1187 6,4278 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,0592 9,1562 6,4142 Fina 7,6100 6,0883 9,2283 6,4738 Privredna banka 7,6500 6,1231 9,1260 6,4300 Centar banka 7,6510 5,9924 9,1365 6,3967
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6044 5,8721 8,8857 6,2163 Zagrebačka banka* 7,6500 5,9966 9,0416 6,2944 OTP Banka Hrvatska 7,6400 5,9720 9,0296 6,3291 Štedbanka 7,6500 5,9890 9,0097 6,2774 Partner banka 7,6450 6,0107 9,0712 6,3472 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0035 9,1200 6,3637 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,9983 9,0919 6,3781 Splitska banka 7,6380 5,9569 9,0552 6,3068 Podravska banka 7,7656 5,9806 9,0861 6,3421 Istarska kreditna banka 7,6450 6,0000 9,0563 6,3781 Karlovačka banka 7,6490 5,9800 9,1182 6,3529 Croatia banka 7,6457 5,9690 9,0117 6,3172 Sberbank 7,6550 5,9925 9,0741 6,3968 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9591 9,0561 6,3141 Fina 7,6000 5,9983 9,0919 6,3781 Privredna banka 7,6400 6,0031 9,0357 6,3664 Centar banka 7,6412 5,9631 9,0919 6,3657
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5589 5,8370 8,8326 6,1791 Zagrebačka banka* 7,5500 5,7938 8,7358 6,0815 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,7321 8,7627 6,0869 Štedbanka 7,5352 5,7494 8,6493 6,0263 Partner banka 7,5450 5,7108 8,7588 6,0816 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7221 8,6926 6,0655 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7168 8,7086 6,0490 Splitska banka 7,5380 5,7520 8,7437 6,1081 Podravska banka 7,5350 5,7617 8,7510 6,1503 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7300 8,7621 6,0583 Karlovačka banka 7,5400 5,7000 8,6651 6,0373 Croatia banka 7,5471 5,7637 8,8013 6,1142 Sberbank 7,5550 5,7286 8,7354 6,1173 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7589 8,7559 6,1139 Fina 7,5400 5,7168 8,7086 6,0490 Privredna banka 7,5400 5,7102 8,7686 6,0558 Centar banka 7,5410 5,7637 8,7532 6,0552
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka* 7,5350 5,7359 8,6485 6,0207 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,6970 8,6738 6,0435 Štedbanka 7,5051 5,6919 8,5628 5,9660 Partner banka 7,5350 5,6719 8,7162 6,0612 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,6990 8,6490 6,0410 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6311 8,5780 5,9582 Splitska banka 7,5280 5,6964 8,6770 6,0585 Podravska banka 7,5200 5,6917 8,6612 6,1003 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7000 8,7443 6,0241 Karlovačka banka 7,5300 5,6400 8,5739 5,9737 Croatia banka 7,5319 5,7286 8,7389 6.0769 Sberbank 7,5350 5,6993 8,6908 6,0863 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6588 8,6558 6,0138 Fina 7,5200 5,6311 8,5780 5,9582 Privredna banka 7,5300 5,6531 8,6809 5,9952 Centar banka 7,5311 5,7315 8,7354 6,0241
*Tečajevi primjenjeni 22. ožujka
6. HUB Analize: nema veze između razduživanja banaka i kretanja BDP-a
Razduživanja banaka, odnosno slabiji pristup banaka inozemnim izvorima financiranja, koji se pojavio tijekom globalne ekonomske krize i ograničio kreditiranje, iako bi se očekivalo obrnuto, zapravo nije imao značajniji učinak na gospodarski rast, odnosno oporavak gospodarstava u regiji, pa tako niti u Hrvatskoj, pokazuju rezultati danas predstavljene analize Hrvatske udruge banaka (HUB).
Analiza "Razduživanje banaka u Hrvatskoj i drugih deset zemalja 'Nove Europe'" kreće od teze da banke koje su prije krize osiguravale priljev kapitala u zemlje poput Hrvatske, sada zbog razduživanja ograničavaju pristup kapitalu i kreditima i tako otežavaju gospodarski oporavak.
No, autori analize došli su do zaključka kako je došlo do 'razlaza' kreditnih i realnih tokova. Tako je primjerice u Hrvatskoj, koja je među promatranih 11 zemalja tzv. Nove Europe, zabilježila najviši kumulativni pad BDP-a od početka krize (od oko 10 posto), pad kreditiranja znatno niži nego primjerice u Slovačkoj ili Estoniji, čiji BDP kumulativno (od 2008. do 2012.) ima pozitivan predznak kretanja.
Za takva kretanja u Hrvatskoj u analizi se navodi nekoliko mogućih objašnjenja. Primjerice, kriza je na bankarskom tržištu dovela do viška ponude kredita, ali umjesto da se njima podupiru strukturne reforme ili poduzeća koja su imala izgleda za oporavak i rast, kreditima su se održavala na životu prezadužena i bezperspektivna poduzeća.
Također, uspješna poduzeća, kojima je financiranje bilo jeftinije na inozemnom nego na domaćem tržištu, smanjivanjem stope granične obvezne pričuve 'vratila' su se na hrvatsko tržište, jer se cijena kredita tada ujednačila.
No, ističu iz HUB-a, osim što to nije imalo pozitivnog utjecaja na gospodarski oporavak, stvorilo je i iskrivljenu sliku 'zdravlja' hrvatskih poduzetnika, koju bi, barem djelomično, trebao ispraviti Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
HUB je danas predstavio i novu publikaciju, HUB pregled, koja će kvartalno obrađivati podatke o trendovima na bankarskom i financijskom tržištu.
Prvi broj te publikacije tako npr. pokazuje da krajem 2012. godine, promatrano prema valutnoj strukturi, najviši udio 'loših' kredita imaju kunski krediti, od 16,46 posto. Na drugom su mjestu krediti vezani uz švicarske franke (13,14 posto), a na trećem euro-krediti (12,82 posto).
Međutim, kod stambenih kredita udio 'loših' kredita vezanih uz franak gotovo je trostruko viši od kredita u eurima - 9,15 posto naspram 3,67 posto.
7. Makroekonomija: stopa nezaposlenosti i dalje ispod 22 posto
U Hrvatskoj je u veljači, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti ostala nepromijenjena u odnosu na siječanj, na 21,9 posto, najvišoj razini u više od 10 godina.
Ipak, ostala je ispod 22 posto, što je niža stopa nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da bi u veljači stopa nezaposlenosti mogla porasti na 22,1 posto, jer je Hrvatski zavod za zapošljavanje nedavno izvijestio da je krajem veljače bilo registrirano 375.400 nezaposlenih osoba, što je za 0,9 posto, ili 3.400 osoba više nego mjesec dana prije.
Stopa nezaposlenosti od 21,9 posto najviša je od srpnja 2002. godine, kada je iznosila 22 posto, a to je posljedica, navode makroekonomisti u anketi Hine, dugogodišnje recesije, stečaja ili restrukturiranja mnogih tvrtki, ali i strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
8. DZS: prosječna neto plaća za siječanj 5.529 kuna
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za siječanj je iznosila 5.529 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
To je za 42 kune, ili nominalno za oko 0,7 posto više nego što je bila prosječna neto plaća za prosinac prošle godine koja je iznosila 5.487 kuna.
Na godišnjoj razini prosječna je neto plaća za prvi mjesec ove godine bila veća za 66 kuna, ili nominalno za 1,2 posto nego za siječanj prošle godine.
Po prvim podacima DZS-a, prosječna je bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za siječanj iznosila 7.974 kune, što je u odnosu na prosječnu bruto plaću za prosinac više za 80 kuna, ili nominalno za oko 1 posto.
U odnosu na siječanj 2012. godine prosječna je bruto plaća za siječanj ove godine bila veća za 128 kuna, ili nominalno za 1,6 posto.
Poštovani, zbog tehničkih poteškoća danas nismo mogli pripremiti tablice dionica na Zagrebačkoj burzi, ni izvješće o investicijskim fondovima.
Ispričavamo se i lijepo Vas molimo za razumijevanje.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821